NOVI POREZ

TAJNI SASTANAK Bankari ne dopuštaju rušenje cijena nekretnina jer bi im se smanjila dobit

Uvođenje poreza na nekretnine oborit će vrijednost kuća i stanova, pa će banke morati dodatno ojačati svoj kapital

Nakon što se HNS, druga stranka vladajuće koalicije usprotivio, uvođenju poreza na nekretnine, otpor novom porezu pružili su i najmoćniji hrvatski bankari.

Kako neslužbeno doznajemo, na sastanku koji je u ponedjeljak organizirala Hrvatska udruga banaka, čelnici banaka iskazali su zabirinutost zbog skorog uvođenja poreza od kojeg ministar financija Slavko Linić mnogo očekuje. Sam porez na nekretnine, doduše, nije bio jedina tema sastanka, ali od sporedne se, kažu naši sugovonirci, pretvorio u glavnu. Zna li se za ulogu koje banke imaju u građevinskom sektoru, tome se ne treba čuditi.

ZAŠTO HNS NAPADA SDP Čačić se osvećuje Liniću uoči odlaska u mađarski zatvor?

- Taj će porez imati značajne implikacije na poslovanje banaka. Nama je kod tog poreza sporno pitanje kolateralizacije. Naime, banke su se odobravajući stambene kredite osigurale hipotekama, a uvođenje poreza na nekretnine - priznao je i sam Linić - značajno će oboriti vrijednost kuća i stanova. Za banke bi to značilo da moraju dodatno ojačati kapital, što je za njih novi trošak - prepričava nam jedan od sudionika sastanka, inače visokopozicioniran u bankarskim krugovima.

100 milijuna kuna poreza

Iz tradicionalno diskretnih bankarskih krugova jučer se nije moglo puno doznati o sastanku u HUB-u. Ipak, da sastanak nije baš bio ‘bez vraga’ govori i podatak da su na njemu bili i predstavnici Ministarstva financija i HNB-a. Prema našim informacijama, s direktorima najvećih banaka susreli su se Linić i njegov zamjenik Boris Lalovac, dok su boje središnje banke branili guverner Boris Vujčić, zamjenik Relja Martić i viceguverner Damir Odak. Zapravo se radilo, potvrdilo je više sugovornika, o 13. godišnjoj skupštini HUB-a, koja je održana daleko od očiju javnosti.

SUKOB U VLADI Pusić: 'Porez na nekretnine je štetan za Hrvatsku i stvara obrnuti efekt'; SDP: 'Opstanak koalicije nije upitan'

- Imali smo redovitu godišnju skupštinu i točno je da su na njoj bili i predstavnici HNB-a i Ministarstva financija, jer su oni naši regulatori. Razgovarali smo o stabilnosti sustava i o zakonodavstvu - kazali su u HUB-u.

Zabrinutost bankara zbog uvođenja novog poreza je očekivana. Banke, prema procjenama jer točan broj skrivaju kao zmija noge, u vlasništvu imaju između 10 i 15 tisuća neprodanih stanova koji zjape prazni. Kad bi banke imale toliki broj stanova u svojem vlasništvu, porez na nekretnine koji bi platili iznosio bi više od 100 milijuna kuna godišnje. Neki analitičari, međutim, sumnjaju da su banke gomilale stanove u svojem portfelju.

Potegli ručnu kočnicu

- Ne postoje službeni podaci o broju stanova koje banke imaju u vlasništvu. Stoga zaključke o utjecaju poreza na nekretnine na banke možemo donositi samo na temelju spekulacija - kaže Maruška Vizek s Ekonomskog instututa u Zagrebu. Veći im problem predstavljaju hipoteke na stambene kredite.

Veliki broj tih kredita koji se sve teže vraćaju stvara im dodatni uteg u propalom nekretninskom biznisu, a nenaplativi stambeni krediti već su dosegli vrijednost od 3,4 milijardi kuna. Teško je očekivati da će bilo tko uspjeti prodati stanove po današnjim cijenama u trenutku kada nema kupaca. Banke su toga svjesne pa su potegle ručnu kočnicu u ovrhama te se radije odlučuju na refinanciranje duga ili moratorij na otplatu. Podaci HNB-a govore da su banke do kraja rujna raspolagale 248,7 milijuna kuna vrijednim stambenim zgradama i stanovima koje su stekle u zamjenu za tražbine u postupku financijskog rstrukturiranja te u stečajnom ili ovršnom postupku, kao i primjenom instrumenata osiguranja tražbina u skladu s Ovršnim zakonom.

Građevina na aparatima

Činjenica je da samo u Zagrebu ima 10 do 13 tisuća neprodanih stanova, dok Vizek raspolaže s brojkom od čak 45.000 praznih stanova.

- Ne vjerujem da je bankama u interesu imati značajan broj novosagrađenih stanova u vlasništvu. Bankama se nije isplatilo preuzimati novosagrađene, a neprodane stanove, nego im je prihvatljivije da pokušaju održati na životu građevinske tvrtke koje su ih gradile reprogramirajući im kredite i odobravajući nove te čekati da iste prodaju stanove - objašnjava Vizek.

- Brojke koje se u javnosti spominju oko stanova nad kojima banke imaju vlasništvo su prenapuhane. Istina je da postoji puno stanova nad kojima imamo hipoteku i da smo ‘sjeli’ na neke od njih jer ih dužnici nisu bili u stanju otplaćivati, no mi onda te stanove pokušavamo prodati - ocijenio je jedan od bankara.

Ponuda i potražnja

Banke međutim imaju mnogo teži problem koji će također pogoršati njihovu krvnu sliku. Ne odgovara im smanjenje današnjih cijena stanova bez obzira jesu li u njihovu vlasništvu ili vlasništvu građevinskih tvrtki. Kada bi dopustili da na hrvatskom tržištu nekretnina profunkcionira zakon ponude i potražnje, onda bi se banke dovele u neugodnu situaciju: razliku u cijeni između najviše, od prije nekoliko godina, i današnje kada je potražnja nikakva, moraju prebaciti u rezervacije.

EU pravila

Jednostavnije rečeno, novac koji čini razliku između prošlih i današnjih cijena trebale bi prema regulatornim pravilima odvajati od vlastite dobiti i stavljati sa strane. Pri tome se zanemaruje da će one ulaskom Hrvatske u EU svejedno morati revalorizirati vrijednost nekretnina pod hipotekom ili u njihovom vlasništvu, što će se sigurno odraziti na buduću dobit.

- Banke znaju da moraju ispraviti vrijednosti nekretnina, ali to čine postepeno i sporo. Time samo produljuju krizu gradevinskog sektora čiji su problemi udvostručili hrvatsku recesiju.

U slučaju nekretninskog tržišta očito ne funkcioniraju tržišni zakoni, na što utjecaj ima i spomenuti problem umjetnog održavanja cijena stanova - poručuje Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 00:57