Cijene su u lipnju porasle 3,8 posto u odnosu na isti mjesec lani, objavio je DZS, i to je drugi mjesec zaredom u kojem je inflacija na povišenoj razini. Mjesec prije godišnja inflacija je bila 3,9 posto i tako dosegla rekord u više od tri godine.
Naftni derivati
Povećana inflacija bila je očekivana nakon što je Vlada odlučila povećati PDV i cijene struje i plina. Istodobno, gradske vlasti ustrajno povisuju cijene komunalija.
No, na mjesečnoj razini cijene su ipak blago smanjene, 0,6 posto, uglavnom zahvaljujući naftnim derivatima koji su pojeftinili 4,2 posto. Niža je i cijena prehrane, 0,6 posto, a najviše povrća koje je lipnju bilo 9,2 posto jeftinije nego u svibnju. Vjerojatno zbog sezonskih sniženja pale su i cijene odjeće, za 4,2 posto, te obuće - 3,3 posto.
Prebacivanje troška
S druge strane, svi oni koji se bave turizom nisu odoljeli dizanju cijena uoči sezone. Brodske karte u mjesec su dana poskupjele 18,7 posto, paket-aranžamni skuplji su 10,2 posto, a usluge smještaja 2,2 posto. To su uobičajeni sezonski utjecaji, rekao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Usto, valja očekivati da će hoteli, primjerice, više cijene energenata i komunalija pokušati prebaciti na krajnje kupce. Ipak, skok cijena ionako skupih brodskih usluga, za gotovo petinu, pomalo bode oči. Čini se da je Jadrolinija još jedan državni monopolist koji je iskoristio priliku i skupljim cijenama usluga pokušava zakrpati svoje rupe.
Kada se gleda inflacija na godišnjoj razini, najviše utjecaja imaju administrativno uređene cijene. Na razini središnje države, ustvrdio je Šantić, to su električna energija koja je 25 posto skuplja nego u istom mjesecu lani te plin kojemu je cijena skočila 28,7 posto. Istodobno su lokalne vlasti digle cijene komunalija. Njihov doprinos poskupljenjima je trajnijeg karaktera. Za cijelu godinu analitičari očekuju prosječnu godišnju stopu inflacije od oko tri posto.
Kad je riječ o PDV-u, Zdeslav Šantić primjećuje da on nije značajnje pridonio rastu cijena. S obzirom na slabu potražnju i pad kupovne moći građana, trgovci su vjerojatno apsorbirali viši porez spuštanjem marži.
Porezi i trošarine
Veći pritisak na cijene, poput Hrvatske, brine i pojedine europske zemlje. U eurozoni je u lipnju prosječna inflacija bila 2,4 posto, ali uglavnom zahvaljujući višoj inflaciji u nekim zemljama s periferije. Rastu cijena u eurozoni najviše su pridonijele više cijene alkohola i duhana (4,9 posto), zatim usluge stanovanja (3,7 posto) i transporta (3,1 posto).
Inflacija u eurozoni 2,4 %, a u Mađarskoj poskočila čak 5,6 %
Godišnja inflacija u eurozoni u lipnju je iznosila 2,4 posto, isto kao i u svibnju, objavio je Eurostat. Time se godišnja stopa inflacije u eurozoni već gotovo dvije godine drži iznad razine od dva posto, koliko cilja ECB. Međutim, to je ipak niže nego u lanjskom lipnju, kada je godišnja inflacija bila 2,7 posto.
U Europskoj Uniji, pak, inflacija je iznosila 2,6 posto, a u lipnju lani 3,1 posto. Najniže godišnje stope inflacije u lipnju zabilježene su u Švedskoj, 0,9 posto, i Grčkoj, 1 posto. Slijedi Bugarska s godišnjom inflacijom od 1,6 posto, u Irskoj je bila 1,9 posto, a u Rumunjskoj 2,2 posto. Najviše stope inflacije imale su Mađarska, 5,6 posto, te Estonija i Malta, obje po 4,4 posto. U Njemačkoj, pak, cijene su u godinu dana porasle dva posto, a u susjednoj Sloveniji inflacija je u lipnju bila 2,4 posto. U Slovačkoj su cijene rasle 3,4 posto, a u Češkoj u godinu dana - 3,8 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....