Sve je spremno za proljetnu sjetvu na hrvatskim oranicama, pri čemu se će praktički sve kulture pokriti otprilike istu površinu kao što je bilo i prošle godine, a najvažnija vijest za sve ratare je da sjemena ima dovoljno, konkretno 50.000 tona, a i zaliha mineralnog gnojiva ima dovoljno.
Zaključak je to s redovne konferencije za medije HGK Županijske komore Osijek koja se održava uoči svake proljetne sjetve, a kojoj se ovaj put odazvao i David Vlajčić, novi ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Sjemena ima dovoljno
- Prošle godine proizvedeno je dovoljno sjemena za proljetnu i jesensku sjetvu ove godine, pri čemu valja istaknuti kako smo samodostatni u proizvodnji sjemena soje i lucerne, dok s kukuruzom zadovoljavamo oko 50 posto naših potpora. Dodao bih i da je Vlada za sektor sjemenarstva u ovoj godini predvidjela dva programa - rekao je Vlajčić, dodavši i kako je u prvih 11 mjeseci prošle godine iz Hrvatske izvezeno 1,5 milijuna tona žitarica u vrijednosti od 338 milijuna eura.
- Hrvatska je samodostatna u proizvodnji suncokreta, uljane repice i soje, a za naše poljoprivrednike odlična je u vijest što nam je Europska komisija odobrila paket pomoći od 6,7 milijuna eura za isplatu šteta od elementarnih nepogoda u prošloj godini. Isplata će krenuti ovog proljeća – rekao je Vlajčić.
Novi ministar ponovio je kako je pred njim puno izazova, no u fokusu će mu biti raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i priprema novog zakona koji bi na snagu trebao stupiti do kraja ove godine, kao i ubrzanje isplata potpora poljoprivrednim proizvođačima. Kazao je i da je s mesnom industrijom dogovoren otkup viška tovljenika. Što se, pak, same proljetne sjetve tiče, poljoprivrednicima su uvijek važni savjeti stručnjaka o tome kada krenuti, a prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku poručio im je da "bace kalendare i kupe termometre."
- Ispred nas su dva tjedna lijepog vremena i preporučujem svima koji imaju ozimine da pregledaju svoje table, upotrijebe zaštitu ako primijete probleme, a nije kasno ni da ih prihrane ako ima potrebe. Temperatura će u danima ispred nas doseći i 20 stupnjeva, ali kako se moramo paziti hladnog vremena, tako se treba paziti i toplog, jer tlo nije još spremno tako brzo preuzeti toliku energiju. Treba još malo pričekati sa sjetvom, da se tlo podigne na barem 10-11 stupnjeva Celzija na 2-3 cm dubine da bi kukuruz, soja, suncokret... počeli rasti kako treba, jer ih u suprotnome samo patimo – rekao je prof. Stipešević, naglasivši važnost konzervacijske poljoprivrede kako bi se sačuvalo ono malo oborina koje tijekom godine padnu.
- Treba tu vodu sačuvati za vrijeme kada će kukuruzu, soji i suncokretu najviše trebati. Neumitno je da će biti i toplinskih valova samo neka nam dragi Bog bude na pomoći da ih ne prati oluja. Svima sretno i ne dajte se zavarati, prvo prst u tlo i ako ne poplavi, možda kukuruz ipak iznikne – poručio je prof. Stipešević.
U Hrvatskoj je, inače, prošle godine bilo posijano 10.800 hektara šećerne repe, 65.000 hektara suncokreta, 100.000 hektara kukuruza i 280.000 hektara kukuruza. Ove godine šećerne repe bit će posijano manje, oko 8.000 hektara, a manjak će se nadoknaditi s repom iz Mađarske i Slovenije, dok se suncokreta očekuje nešto više, do 70.000 hektara.
Dabro ipak nije suspendirao natječaje
Kad je riječ o natječajima za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, Vlajčić je na naše pitanje rekao da oni nisu stavljeni izvan snage, jer za to nema zakonskog uporišta. Podsjetimo, njegov prethodnik na dužnosti ministra Josip Dabro izjavio je za Jutarnji list prije dva mjeseca da je dao nalog ravnateljici Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandri Zokić da se više ne daju suglasnosti Ministarstva na programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.
- Donio sam odluku da Ministarstvo više neće davati suglasnosti jedinicama lokalne samouprave na programe raspolaganja državnim zemljištem, što u prijevodu znači da neće biti novih natječaja za zakup državnog zemljišta – rekao nam je tada Dabro, a sada ispada da ta odluka nikada nije donesena.
- Takva odluka nije nikada formalno donesena. Pretpostavljam da je to bilo u kontekstu svih problema koji su se pojavili. Kao pravnik moram reći da sam za provođenje zakona i oko toga nema rasprave. No, zauzeli smo stav da se zakon mora mijenjati, ali dok se ne promijeni mora se provoditi ovaj – rekao je Vlajčić, koji se osvrnuo i na izbor nove uprave Hrvatskih šuma.
- Nova uprava Hrvatskih šuma bit će imenovana u sljedećim tjednima. U kontekstu istrage Europske komisije i preliminarnih radnji koje su poduzeli prema Republici Hrvatskoj, smatrali smo da bi nova uprava možda usporila taj proces zbog nepoznavanja materije od samih početaka. To je jedini razlog, a na čelu tvrtke će biti stručna osoba s višegodišnjim iskustvom upravljanja – kazao je ministar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....