Svaki peti građanin Hrvatske morao se zadužiti tijekom pandemije da podmiri osnovne potrebe

Svaki peti građanin u Hrvatskoj morao se zadužiti tijekom pandemije koronavirusa. Najčešće su posuđivali novac za podmirenje svakodnevnih potreba, potom za troškove stanovanja i zdravlje.

Rezultati su to istraživanja EOS grupe provedenog u europskim zemljama. Među zemljama koje su sudjelovale u istraživanju, zadužilo se najviše Bugara i Rumunja, a najmanje Nijemaca.

Naši građani koji su se zaduživali tijekom pandemije najviše su to činili zbog financiranja tekućih troškova života (69 posto), za troškove stanovanja (30 posto) i za zdravlje (23 posto). Ukupno 20 posto ispitanika istaknulo je da se u sljedećih šest mjeseci planira zadužiti.

Osim što se svaki peti ispitanik morao zadužiti, alarmantno je da isto tako svaki peti nije bio u mogućnosti platiti nastala dugovanja.

- Iz stajališta građana o zaduživanju možemo zaključiti da će ova kriza imati dugotrajniji učinak na financijsku situaciju građana i slabljenje nacionalne ekonomije, što ukazuje na važnost donošenja kvalitetne javne politike. Naravno, naznake stavljanja pandemije pod kontrolu, na globalnoj i nacionalnoj razini, utječu i utjecat će i na gospodarsku perspektivu i na promišljanja građana - rekla je direktorica tvrtke EOS Matrix Barbara Cerinski, dodajući da tvrtka "nastavlja s pozitivnom praksom individualnog pristupa svakom dužniku".

Istraživanje je pokazalo da 80 posto hrvatskih građana od početka pandemije nije uspjelo izdvojiti sredstva za nužne ili planirane izdatke. Najviše ih je odustalo od ulaganja u renovaciju (45 posto), od kupnje namještaja (31 posto) i odvajanja novca za godišnji odmor (25 posto), izdataka za zdravlje (14 posto) ili obrazovanje (11 posto).

Nakon krize, čak 40 posto građana novac najprije planira potrošiti na održavanje ili renovaciju stana ili kuće, što je u mnogim slučajevima posljedica razornih potresa.

Dok se u Hrvatskoj zadužilo 19 posto potrošača, prema financijskom izvješću o covidu-19 u Njemačkoj je to učinilo 12 posto građana, u Španjolskoj 15 posto, a u Rumunjskoj čak 28 posto, odnosno 32 posto u Bugarskoj.