Dok će Splićani u utorak gledati prema kolonama crnih limuzina, policiji i raskrižjima koja će postati prazni koridori, jedan od najvažnijih dijelova sigurnosne operacije odvijat će se tamo gdje ga gotovo nitko neće vidjeti, iznad naših glava, piše Slobodna Dalmacija.
Nebo nad Splitom postaje dio sigurnosnog perimetra. Dron koji bi se iduća dva dana podignuo ondje gdje mu nije mjesto više nije samo igračka s kamerom ili turistički rekvizit. U prostoru u kojem će istodobno boraviti predsjednici i premijeri nekih od najmoćnijih europskih država, svaka neidentificirana bespilotna letjelica postaje objekt koji sigurnosni sustav mora uočiti, procijeniti i, bude li potrebno, neutralizirati.
Split 6. i 7. listopada dočekuje politički vrh europskog Mediterana. Hrvatska je prvi put predsjedateljica skupine MED9, a samit 7. listopada središnje je događanje hrvatskog predsjedanja.
U grad stižu francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanska premijerka Giorgia Meloni, španjolski premijer Pedro Sánchez i drugi čelnici devet mediteranskih članica Europske unije. Očekuju se i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa, a među gostima su jordanski prijestolonasljednik Al Hussein bin Abdullah II. i monegaški knez Albert II.
Za stolom će se govoriti o europskoj sigurnosti, proračunu Unije, migracijama, energetici, proširenju i nestabilnom europskom susjedstvu. Izvan dvorane vrijedit će sasvim druga logika: predvidjeti ono što se može dogoditi prije nego što se dogodi.
Sigurnosni perimetar
– Dolaskom visokih državnika procjena rizika provodi se preventivno kako bi se moguće prijetnje prepoznale prije nego što dođe do neželjenog događaja – objašnjava nam doc. dr. sc. Tonći Prodan, stručnjak za sigurnost i profesor na Fakultetu za forenzičke znanosti Sveučilišta u Splitu i Sveučilištu obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".
Bit je, kaže, upravo u prevenciji. Ne čekati incident, nego unaprijed utvrditi gdje se može pojaviti problem i zatvoriti prostor za njegovo nastajanje.
To se već vidi i na zemlji. Policija je danas objavila da će od utorka u 16 sati do srijede u 19 sati na pravcu od Zračne luke "Sveti Jeronim" prema Splitu vrijediti posebna regulacija prometa. D8 od Trogira prema Splitu, Ulica Zbora narodne garde, Poljička cesta, Domovinskog rata i Hrvatske mornarice samo su dio pravaca na kojima će prolazak delegacija donositi kratkotrajna ograničenja. Policija građanima preporučuje da osobne automobile ta dva dana koriste samo kada je nužno.
Ali cestovne blokade su vidljivi dio operacije. Protudronska zaštita pripada njezinu mnogo diskretnijem sloju.
Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo potvrdila nam je da sustavi za zaštitu od dronova postoje i da su već korišteni u Hrvatskoj. Kako funkcioniraju u konkretnoj sigurnosnoj operaciji, gdje su postavljeni, koliki im je domet i kojim tehničkim mogućnostima raspolažu, informacije su koje sigurnosne službe s razlogom ne iznose u javnost.
Princip je, međutim, jasan: najprije treba znati što se nalazi u zraku.
U sustavima protudronske zaštite mogu se koristiti različite metode detekcije kako bi se identificirala bespilotna letjelica, a potom se procjenjuje predstavlja li ona prijetnju. Ako je riječ o neovlaštenom dronu, sigurnosnim strukturama na raspolaganju postoje i sredstva elektroničkog djelovanja kojima se može prekinuti ili poremetiti njegova komunikacija.
Iskustvo postoji
Uoči koncerta na zagrebačkom Hipodromu u srpnju 2025. godine CCAA je službeno upozorila da će policijske i druge specijalizirane snage šire područje grada štititi od neovlaštenih dronova "mjerama elektroničkog ometanja".
Ako se takva zaštita primjenjuje na događaju s desecima tisuća ljudi, jasno je zašto bespilotne letjelice postaju ozbiljan element procjene rizika kada se na relativno malom prostoru istodobno nalazi niz štićenih osoba najviše kategorije.
Opasnost pritom nije samo teorijska niti nužno povezana s namjernim napadom.
CCAA je 2024. objavila podatak koji pokazuje koliko jedan neodgovoran pilot drona može biti opasan i bez ikakve terorističke namjere. U samo dva tjedna, od 29. svibnja do 13. lipnja te godine, u neposrednoj blizini zračnih luka Split i Dubrovnik zabilježena su tri opasna protupravna približavanja dronova putničkim zrakoplovima. Dva incidenta dogodila su se tijekom slijetanja, a jedan pri polijetanju. Tijekom cijele prethodne godine bilo je prijavljeno sedam događaja povezanih s neovlaštenim dronovima u kontroliranom zračnom prostoru u blizini aerodroma.
Hrvatska kontrola zračne plovidbe na službenom AMC portalu već ima objavljenu obavijest o splitskoj zoni zabrane letenja, a CCAA naglašava da je udaljeni pilot prije svakog leta dužan provjeriti aktualna zemljopisna područja, ograničenja i uvjete letenja.
Iz Agencije su nam dodatno pojasnili da registracija operatora sama po sebi nije dozvola za let bilo gdje. Za neovlašteno letenje odgovornost može početi kao prekršaj, ali ondje ne mora završiti.
Prema odgovoru CCAA-e, fizičkoj osobi relevantni prekršaj, prema Zakonu o zračnom prometu, može donijeti novčanu kaznu od 700 do 2000 eura, ovisno o pravnoj kvalifikaciji i okolnostima. Ako se, međutim, ponašanjem ugrozi sigurnost ljudi, zračnog prometa ili drugi zaštićeni interes, slučaj se može razmatrati i kroz kazneno zakonodavstvo.
Ono što građanin vidi na ulici tek je završni sloj sustava. Iza njega stoje SOA, Uprava za posebne poslove sigurnosti MUP-a, različiti rodovi policije i, prema potrebama konkretne operacije, druge sastavnice sigurnosnog aparata. Strane delegacije pritom dolaze i s vlastitim sigurnosnim timovima, koji prije posjeta usklađuju procedure s hrvatskim službama. Smještaji se odavno provjeravaju, šahtovi se zavaruju i kontrola hotela gdje će europska i svjetska elita odsjedati odavno je u pripremama. Radnici hotela "Radisson Blu" i "Park" već danima se moraju podvrgavati sigurnosnim provjerama sigurnosnih službi.
Paralelne geografije
Split će tako na dva dana imati dvije paralelne geografije.
Jednu poznaju Splićanke i Splićani: aerodrom, cesta kroz Kaštela, gradske ulice, hoteli, more, i druga koja postoji samo na sigurnosnim kartama: trase štićenih kolona, sterilne zone, kontrolne točke, sigurnosni perimetri i zračni prostor u kojem nepoznati objekt više nije samo nepoznati objekt.
U srijedu navečer ta će druga karta grada nestati gotovo jednako brzo kao što je nastala, barem što se tiče političke kreme, ono što će se nastaviti bit će za sportsku kremu.
Ako sve prođe prema planu, većina ljudi nikada neće doznati koliko je sustava bilo aktivirano, koliko je scenarija razmotreno ni koliko je očiju tijekom ta dva dana gledalo prema nebu. U sigurnosnom poslu upravo je to najbolji mogući ishod, piše Slobodna Dalmacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....