Božo Petrov, čelnik Mosta, sastao se u ponedjeljak ujutro s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem, doznaje Jutarnji list, a ishod sastanka mogao bi biti povezan i s Mostovim načelnim odustajanjem od nekih kontroverznih ideja Ivana Lovrinovića koji je njihov glavni ekonomski strateg.
Naime, iako je Lovrinović nekoliko puta javno govorio o namjeri ukidanja valutne klauzule i tiskanju novca od strane HNB-a u svrhu financiranja države, a posljedično i devalvaciji kune, te su ideje na kraju u ponedjeljak konkretno izostale iz njihova prijedloga reformi s kojima su izašli pred SDP-ove i HDZ-ove pregovarače, ali ne i načelno.
Kako doznajemo od sudionika sastanka, Lovrinović uopće nije spominjao sve te prijašnje ideje, a to je zapravo javno potvrdio u izjavi za medije koju je dao nakon sastanka u SDP-u. No, iz mjere koju navodi Most prema kojoj bi HNB trebao funkcionirati kao ECB može se iščitati da bi Narodna banka trebala prijeći s politike čuvanja stabilnosti cijena putem čvrstog tečaja na politiku ciljane inflacije. A to bi u trenutnim deflacijskim uvjetima značilo ekspanzivnu monetarnu politiku, odnosno “tiskanje” kuna, što bi onda sasvim sigurno dovelo do deprecijacije kune.
- Nikakva devalvacija ne dolazi u obzir i nema govora o ukidanju devizne štednje - izričit je bio Lovrinović.
Poznato je da i unutar Mosta postoje ljudi koji nisu bliski Lovrinovićevim idejama o monetarnoj politici jer smatraju da su one opasne za hrvatsku ekonomiju. Isto tako, poznato je, a to su javno potvrdili i Božo Petrov i Drago Prgomet, da su se mostovci tajno sastajali s Udrugom poreznih obveznika Lipa te nekim drugim ekonomskim analitičarima, a da za to nije znao Ivan Lovrinović. Sada smo doznali, i to od izvora bliskih Petrovu, da se on sastao i s guvernerom Vujčićem i očito je sugerirao Lovrinoviću da odustane od svojih prijedloga reformi monetarnog sustava.
“Poništiti CHF valutnu klauzulu i onemogućiti korištenje bilo koje valutne klauzule u domaćim transakcijama” bila je jedna od odrednica njihova programa, što su odmah kritizirali ekonomisti jer bi to prouzročilo velike gubitke banaka, što bi djelovalo katastrofalno na kreditnu ponudu i na cijelo gospodarstvo.
Most se u svom programu zalagao i za to da se “monetarni sustav valutnog odbora zamijeni sustavom aktivne politike refinanciranja”, što znači da bi HNB mogao nesmetano tiskati novac i financirati državu, kupovati državne i korporativne obveznice. To bi vjerojatno, kažu stručnjaci, izazvalo jaku deprecijaciju kune, što bi ne samo povećalo ionako prevelik državni dug koji je većinom u stranoj valuti, nego bi zbog nestabilnosti sustava prouzročilo i odljev štednje u strane zemlje, kao i nekontroliranu inflaciju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....