Super! Kupite onda Tornado i Harrier, Britanci ih rasprodaju

ZAGREB - Ideja o zajedničkom nadzoru zračnog prostora Hrvatske i Slovenije, koju je iznio slovenski premijer Borut Pahor u subotu na susretu s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, nije nova. Prije dvije godine Jutarnji list je prvi pisao o mogućnosti da se Slovenija i Hrvatska dogovore o zajedničkoj nabavki barem jedne eskadrile novih borbenih zrakoplova koji bi nadzirali zračni prostor Hrvatske i Slovenije.

Sjedište u Cerklju

Ta ideja tada je predstavljena i tadašnjem predsjedniku Mesiću i američkim vojnim dužnosnicima koji su je zdušno pozdravili. Prema mišljenjima hrvatskih i slovenskih vojnih stručnjaka, glavna vojna baza zajedničke eskadrile bila bi u Cerklju gdje je proteklih godina novcem Sjedinjenih Država sagrađena moderna aviobaza. Nakon kraćeg vremena provedbe ovog projekta, hrvatske i slovenske zračne snage bile bi u mogućnosti preuzeti i nadzor zračnog prostora Bosne i Hercegovine, koja se odrekla razvoja borbenog zrakoplovstva, te Crne Gore.

Slovenski zračni prostor u ovom trenutku nadziru talijanski borbeni avioni. S obzirom na to da je riječ o nadzoru unutar članica NATO-a, naši nam izvori tvrde da Slovenija nadzor ne plaća ni centa. Slovenija se odrekla borbenih aviona te razvija komponentu transportne aviacije i borbenih helikoptera. No, kako nisu zadovoljni načinom na koji Italija provodi zaštitu njihova zračnog prostora, aktivirana je ideja o zajdničkom nadzoru neba s Hrvatskom. U NATO-uz će takvu ideju svakako pozdraviti jer je je to odličan primjer kako male članice uz smanjenje troškova zajednički mogu surađivati te svoje potencijale ponuditi i drugim zemljama.

Štede 8,5 mlrd funti

Ideja iznesena na sastanku ispod Učke dolazi u trenutku kada se u Hrvatskoj vode rasprave o tome kako spasiti Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Dilema je sljedaća: treba li modernizirati prastare MiG-ove ili kupiti nove, odnosno polovne avione.

Sasvim neočekivano stigao je i najnoviji prijedlog Stategije obrane i nacionalne sigurnosti vlade Velike Britanije. Naime, u sklopu smanjenja proračunskih izdvajanja, britanski premijer je prije nekoliko dana najavio i smanjenje vojnog proračuna za 7 posto. Kako bi proveli drastične vojne uštede, u britanskoj vladi su zaključili da im više nije potrebna vojska, organizirana i naoružana kao u vrijeme Hladnog rata.

U toj promjeni strateškog koncepta obrane najviše će stradati ponosi britanske vojske - zrakoplovstvo (RAF) i kraljevska mornarica.

Prema službenom prijedlogu nove Strategije obrane, RAF će morati ‘umiroviti’ 160 aviona Tornado GR4 te 50-ak aviona Harrier GR9. Njihovim povlačenjem britanska vlada očekuje da će uštedjeti 8,5 milijardi funta. Kako britansko ministarstvo obrane najmjerava početi otpisivati te avione već sljedeće godine, na scenu bi trebali stupiti MORH i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i od Vlade i predsjednika zatražiti da Hrvatska od Britanije otkupi barem deset aviona. Cijena ne bi trebala biti previsoka, a po svojim karakteristikama oba aviona - Tornado i Harrier - znanstvena su fantastika za postojeće MiG-ove koje koriste HRZ. Oba su višenamjenski dvomotorci, opremljeni najnovijim navigacijskim i satelitskim sustavima, prikazom podataka na pilotskom viziru i ostalim najmodernijim sustavima aviotehnike.

Potrebna je vizija

Ideja o angažmanu jednog od ovih tipova aviona možda se čini pretencioznom, ali zašto bi ona bila lošija od namjere da se modernizira osam MiG-ova starih više od 30 godina i na to utroši 20 milijuna dolara.

Ovdje je samo riječ o skromnom prijedlogu kako riješiti problem dotrajalih oružanih sustava Hrvatske vojske. Pitanje je samo ima li u Oružanim snagama i MORH-u dovoljno vizije da se tako nešto pokrene.

Osim aviona, britanska vojska se rješava i viška brodova pa u povijest odlazi njih čak 30.