SPLIT - Znate kako to ide – dogovori se neka plaća, neko radno vrijeme, slobodni dani… Obično prva plaća bude O.K., jer ste počeli raditi rano u sezoni, nema još gužve, pa bude i slobodnih dana, sve prema dogovoru. Ali kad krene puni zamah sezone, stvari se temeljito mijenjaju…
Tim je riječima 35-godišnji Splićanin započeo priču o svojim iskustvima u sezonskom radu u turizmu, prije svega prošlogodišnjem poslu recepcionara u jednom bračkom obiteljskom hotelu, piše Slobodna Dalmacija .
Turistička sezona uskoro će se početi zahuktavati, prati je optimizam ministarstava turizma i rada, iz kojih, među ostalim, najavljuju i rekordne brojke u zapošljavanju sezonaca, no naš sugovornik (želio je sačuvati anonimnost držeći da je, usprkos lošim iskustvima, bolje ostati u dobrim odnosima s bivšim poslodavcem), zahvaljujući prethodnom iskustvu, nije želio i ove godine biti dio te priče.
Isplata na ruke
Napominjući da se njegovo iskustvo gotovo nimalo ne razlikuje od onoga što kod privatnih vlasnika malih obiteljskih hotela, restorana, skuter-agencija, jahti u čarteru itd. doživljavaju drugi sezonci – kuhari, konobari, sobarice, perači brodova…, kaže da je najcrnja točka – prekovremeni rad.
– Usprkos dogovoru o točno određenom radnom vremenu, od vas se sve češće počne tražiti da ostanete još malo. I ti ostaneš, šta ćeš, treba ti posao. Skupi se tako po 20-30 sati mjesečno koji ostanu u zraku, neplaćeni, naravno.
Nabrajajući dalje tamne strane sezonskog rada u turizmu, naš sugovornik kaže kako je teško dobiti slobodan dan, bez obzira na prethodni dogovor, čak i za sprovode, a pogotovo ne za vjenčanja, budući da su ona obično subotom, na dan smjene gostiju.
Pravna pomoć
Rijetko se, zatim, događa da sezonci zaposleni kod privatnika rade samo ono što je dogovoreno: Splićanin s kojim smo razgovarali uz recepcionarske je poslove radio i kao nosač, noćni čuvar i administrator, kuharica je ubrzo postala i peglačica, a sobarice su konobarile, sve bez slobodnih dana. Što se plaća tiče, bili su prijavljeni na minimalac, a razlika do dogovorenog iznosa isplaćivana im je na ruke, neredovito.
– Raditi kao sezonac znači biti u poziciji da te se izrabljuje. Bolje je sezoncima u tvrtkama koje su još uvijek državne, ali i oni znaju da će se sve izmijeniti kad im dođe privatni vlasnik…
Savjetuje sezoncima, na koncu, da pripaze u kakav smještaj dolaze.
– Neka obavezno snime zatečeno stanje kako im se ne bi dogodilo da nakon završetka sezone moraju platiti štetu za rasklimani ormar i naciknuti lavandin jer ne mogu dokazati da su takvo stanje zatekli.
Svoja iskustva iz prošle i prijašnjih godina sezonci razmjenjuju i na internetskim forumima i društvenim servisima, pokušavajući pomoći onima koji se ove godine prvi put spremaju iskusiti “čari” sezonskog rada, pa se raspituju kako je kod kojeg poslodavca, a vjerojatno se i ravnaju prema dobivenim savjetima. Dijele se precizne informacije o tvrtkama, uvjetima rada, plaćama…
U jednoj od forumskih ispovijesti kaže se kako je “najžalosnije u cijeloj priči što se ovo događa po cijeloj obali tokom sezone, izrabljuju se radnici na svaki mogući način i nitko u javnosti ne upozorava na to. Sezonski radnici za vrijeme turističke sezone jedan su od najvažnijih elemenata cijele sezone, a oni nemaju nikakva prava…”
– Sezonci su ljudi raznih zanimanja, najmanje onih koja se traže. Dolaze raditi ne znajući koja su im prava i obaveze, a poslodavci to koriste – kaže Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske. Navodi kako su se ranije ugovori o sezonskim poslovima sklapali na više mjeseci, a sada se potpisuju mjesec za mjesec.
– U Istri čak ima primjera sklapanja ugovora na rok od 15 dana! Time poslodavci radnike drže u šaci, a radnici sami ne znaju što mogu učiniti. Život sezonaca nije nimalo privlačan. A ako nisu članovi sindikata, ne možeš im pomoći – kaže Andrić.
Kako bi sezonski radnici zaposleni u privatnim tvrtkama pomoć ipak dobili, STUH im je uoči ove sezone ponudio opciju učlanjenja u sindikat uz članarinu od 30 kuna mjesečno dok rade, i 10 kad ne rade.
– Kao članovima, možemo im dati informacije o njihovim pravima i obavezama, pružiti pravnu pomoć, intervenirati kod poslodavaca predočavajući im prava zaposlenika. Problema ima raznih, od vrlo lošeg smještaja do mobinga. Kakav će biti odaziv, još je rano procijeniti – zaključuje Andrić, a prenosi Slobodna Dalmacija .
Andrić: Vlasnicima je važno samo dizanje profita
Ministri Lorencin i Mrsić hvale se kako će ovoga ljeta biti zaposleno još
više sezonaca nego prošle godine, no to, napominje predsjednik STUH-a, nije rezultat novih investicija, nego uglavnom činjenice da se novi vlasnici pokušavaju riješiti troška radne snage.
– Sve se više ugovora na neodređeno vrijeme otkazuje, a stalno zaposlene radnike zamjenjuju sezonci, i upravo to najviše povećava njihov broj. Budući vlasnici, kojima je važno samo dizanje profita, nemaju obavezu prema ljudima, a država olako prelazi preko toga.
Iskustva s foruma
Forumaši jedni drugima preporučuju gdje se – duž cijelog Jadrana – traže sezonci, kod koga izbjeći posao, gdje su zamke sezonskog rada, kakav je koji poslodavac, odnosno "gazda", od koga mogu očekivati da ne poštuje dogovor, tko će ih smjestiti u neku rupu, ali i kod koga je ugodno raditi, uz dobru plaću i pristojan smještaj.
Uspoređuju, zatim, plaće kod istih poslodavaca za isti posao lanjske i ove godine: ispada da su ove sezone plaće često niže, ponegdje i za više od tisuću kuna. U velikim hotelskim kućama situacija je, prema navedenim iskustvima, bolja, plaće su redovite, radno vrijeme prema dogovoru, a dobre radnike pozovu i iduće sezone.
Jedna forumašica piše kako je onome tko ode raditi u jedan primoštenski restoran (navodi ime) "bolje da odmah odustane, osim ako ne želi svaki dan slušati kako je glup, kako mu šef kada se pojavi j.. mater i gospu i slične stvari. Izdržala sam pola mjeseca i otišla…"
Poslodavac iz jedne škole ronjenja svake godine za obavljanje uredskih poslova traži fakultetski obrazovanu osobu koja govori strane jezike, a ispadne da "uredski posao oduzme možda pet posto radnog vremena, ostatak dana čistiš, čistiš i unedogled čistiš, on ide za tobom, govori kako presporo čistiš, diktira ti što još moraš očistiti (između ostalog, i pranje njegovih gaća je uključeno), diktira ti svakakve zadatke, što god mu padne na pamet. Radno vrijeme nije definirano, prijavljen si na minimalac, obećanje o smještaju možeš zaboraviti…"
I još: "Ljudi, ne idite (navedeno gdje) ako vam baš ne gori pod petama. Smještaj je neljudski, bivša trgovina od koje su knaufom napravili sobice, kada padne kiša napada i u sobe. Imate dva obroka, i to baby porcije, i još k tome je jako loša hrana, neki su u sezoni znali smršaviti i do 20 kila, plaće su jako male, sobarice rade od ujutro u 7 pa nekad do 10 navečer, direktori su odvratni i bezobrazni, ponašaju se prema vama kao da ste dno…"
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....