Iako su se nova predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i prvi čovjek HDZ-a Tomislav Karamarko navodno brzo dogovorili da jedno od najvažnijih mjesta u Uredu predsjednice - ono savjetnika za nacionalnu sigurnost - pripadne bivšem šefu SOA-e Josipu Buljeviću, doznajemo da u vrhu stranke nisu svi bili sretni zbog takvog raspleta događaja.
Naime, kako nam je potvrdilo nekoliko pouzdanih izvora iz HDZ-a, jedan od glavnih protivnika Buljevićeva odlaska u Ured predsjednika bio je glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić.
- Brkić je nezadovoljan zbog Buljevića jer je tamo htio instalirati svog čovjeka. S obzirom na njegov angažman u kampanji Grabar Kitarović, Brkić je smatrao da mora dobiti nešto zauzvrat. Očekivao je da će na to mjesto biti postavljen njegov čovjek, također jedan od bivših čelnika SOA-e Josip Jurčević. Sve je radio da ga progura na tu funkciju, a onda je stvar propala - otkriva izvor iz vrha stranke, dodajući kako se zbog toga Brkić jako naljutio.
Buljević je tako postao još jedan kamen spoticanja između glavnog tajnika Brkića i šefa HDZ-a Karamarka čiji odnosi, kako tvrde brojni HDZ-ovci, odavno nisu idilični iako u HDZ-u na sve načine pokušavaju demantirati informacije o lošem odnosu dvojice glavnih ljudi stranke.
Kako bilo, Brkiću je tako propala mogućnost da ima kontrolu nad najosjetljivijim, siguronosno-obavještajnim sektorom, ali je zato na svoje došao Tomislav Karamarko koji je jako blizak Buljeviću. Buljević je bio blizak i s Joškom Podbevšekom, nekadašnjim šefom POA-e, a obojica su 2004. bili umiješani u aferu Puljiz.
Naime, otkriveno je da su agenti špijunirali tadašnjeg predsjednika Stipu Mesića, te nezakonito ispitivali, pratili i ucjenjivali novinarku Helenu Puljiz. Zbog te afere Podbevšek je podnio ostavku, dok je Buljević koji je tada bio šef operative “preživio” aferu. Podbevšeka je poslije naslijedio Karamarko, a Buljević je, kako su mediji pisali, rukovodio akcijom lociranja i uhićenja generala Ante Gotovine, Hrvoja Petrača i Ice Matekovića. Sudjelovao je i u spajanju Obavještajne i Protuobavještajne agencije te je nakon njihova spajanja ostao šef operative u SOA-i. Kad je 2008. bivši premijer Ivo Sanader postavio Karamarka za ministra unutarnjih poslova, Buljević ga je naslijedio na čelu SOA-e.
Važnu funkciju u Uredu predsjednika mogao dobiti komodor Ivica Tolić. Naši izvori tvrde da Tolić ima najviše šansi da postane savjetnik za vojna pitanja. Ovaj Imoćanin dragovoljac je Domovinskog rata, a bio je zapovjednik Treće imotske bojne. Poslije je imenovan i načelnikom Stožera Hrvatske ratne mornarice, gdje je dobio čin komodora. Osim vojne škole u Hrvatskoj, završio je i NATO-ovu obrambenu školu u Rimu.
Mjestu se u Uredu navodno nadao i Josip Klemm, neslužbeni vođa braniteljskih prosvjeda u Savskoj 66 no, doznajemo, nije prošao sigurnosnu provjeru zbog istraga koje protiv njega vode USKOK i zagrebačko Županijsko tužiteljstvo.
U HDZ-ovim krugovima nagađa se i da bi savjetnik za branitelje mogao biti Ante Deur, predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi, no to zasad još nije sigurno.
U budućem uredu nove predsjednice mogao bi se naći i Mate Radeljić. Moguće je da bi se radilo o timu za odnose s javnošću. Bivši HRT-ov novinar, koji uspjeh na toj televiziji najviše duguje Miljenku Manjkasu za čija je “Motrišta” radio, rano je ušao i u političke vode.
- Bio je blizak i Ivi Sanaderu, i Branimiru Glavašu, i Anti Đapiću, ali i mnogima drugima. No brzo im je okretao leđa kad bi zaključio da od njih više nema koristi - opisao ga je kolega koji ga jako dobro poznaje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....