REKORDNO ZADUŽENJE

Šuker se hvali, a samo za kamate platit ćemo 9 mlrd. kuna

 Vjekoslav Skledar / CROPIX

ZAGREB - Vlada se danas odlučila zadužiti na domaćem i stranom tržištu za još 13,4 milijarde kuna! To je do sada pojedinačno najveći iznos koji će Vlada utrošiti na refinanciranje dugova koji dospijevaju ove godine i na pokrivanje proračunskog deficita predviđenog na 8,6 milijardi kuna.

Vladi se očito žurilo, jer je prvi put odluku o novom zaduženju donijela na posebnoj, samo u tu svrhu sazvanoj sjednici, izvan redovitog termina, i donijela je odluku samo dan uoči plasmana obveznica. Naime, već danas se u Luxembourgu plasiraju dolarske, a sutra će se u Hrvatskoj plasirati kunske i eurske obveznice.

- S obzirom na eskalaciju krize u Europi, posebice u Grčkoj, malo je tko uspio izdati obveznice. Ovo jasno pokazuje, bez obzira na to što će naići na kritike, da financijsko tržište vjeruje u politiku ove vlade i vjeruje Hrvatskoj - pohvalio se Ivan Šuker, potpredsjednik Vlade i ministar financija. No, prema izračunima SDP-ova ekonomskog stratega Branka Grčića, samo za kamate Hrvatska će u idućih deset godina morati platiti još devet milijardi kuna.

Objašnjavajući dosad rekordno zaduženje, Šuker i premijerka Jadranka Kosor podsjetili su da su proračunski rashodi u ovoj godini planirani na 121,4 milijarde kuna, od čega najveći dio ide na plaće, mirovine i socijalu. Takva struktura potrošnje, ponavljaju u Banskim dvorima, ni ne daje previše manevarskog prostora, a razdoblje pred nama valja iskoristiti za provedbu reformi, tim više što će novo zaduženje osigurati financijsku stabilnost zemlje. Ove godine država se planira ukupno zadužiti 28,5 milijardi kuna, od čega joj 8,6 milijardi treba za pokriće planiranog deficita, a ostatak za otplatu kredita.

Vlada se u ožujku ove godine već zadužila za 6 milijardi kuna, u travnju za još 3,6 milijardi, a niti ovo novo zaduživanje nije dostatno da bi podmirilo sve ovogodišnje potrebe države. Stoga se već na jesen očekuje novo izdanje obveznica, vjerojatno za dodatnih oko 750 milijuna eura, što je još 5,4 milijarde kuna novoga duga.

Uzimanje kredita da bi se financirao proračunski deficit i razni infrastrukturni projekti dobilo je na intenzitetu još početkom ovog desetljeća. Najprije je snažno rastao vanjski dug, a u drugoj polovici 2000-ih, kada se država okreće domaćem tržištu, buknuo je unutarnji dug.

Sa 25 milijardi kuna, koliko je iznosio 2000. godine, prema podacima HNB-a, u ožujku 2010. godine je narastao na 82,6 milijardi kuna. S najnovijim zaduženjem, naravno, osjetno će porasti razina, kako unutarnjeg tako i vanjskog duga. Stručnjaci upozoravaju da je stanje u javnim financijama daleko od dobrog, kakvim ga nastoji prikazati ministar Šuker.

Podatak da je država u prvih šest mjeseci ostvarila gotovo 90 posto planiranog manjka u državnoj blagajni, ili 7,7 milijardi kuna, upućuje na zaključak da Vladu do kraja godine čeka barem još jedno zaduženje, kao i da će proračunski manjak u ovoj godini biti znatno iznad Vladinih očekivanja.

Logika je jasna: proračunski se rashodi ostvaruju u skladu s planom, no zbog produljene recesije prihodi padaju pa se ne bi trebalo čuditi ako kraj godine dočekamo s deficitom od 12 ili 13 milijardi kuna. Poseban je problem što država dosad nije uspjela srezati rashode, za sada to samo najavljuje.

Damir Novotny, neovisni ekonomist, upozorava kako se Šuker ne bi trebao hvaliti “još jednim uspješnim zaduženjem”. Naime, kamate po kojima se Hrvatska sada zadužuje gotovo su trostruko više od onih po kojima se u prvom ovogodišnjem tromjesečju zadužila Slovenija, a čije je izdanje obveznica u vrijednosti od dvije milijarde eura plasirano uz kamatu od 2,5 posto.

Kada se u obzir uzmu sva zaduženja javnog sektora, uključujući HAC, HBOR i izdana državna jamstva, stanje izgleda mnogo gore. Udjel tako široko definiranog javnog duga u BDP-u, prema procjeni analitičara Hypo banke, ove će godine doseći 62,8 posto BDP-a, dok je samo prije dvije godine iznosio oko 42 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 11:30