Šuica predstavila plan Europske komisije:‘Omotnica za Hrvatsku teška je 8,1 milijardi eura‘

Program rada Europske komisije za 2021. usredotočen je na oporavak i jačanje otpornosti europskog gospodarstva u kontekstu pandemije koronavirusa, a temelji se na šest glavnih prioriteta s naglaskom na bržu zelenu i digitalnu tranziciju, kazala je u četvrtak potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.

Šuica je na sjednici Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora predstavila programa rada Europske komisije za 2021. javivši se iz Bruxellesa videovezom.

Šuica je kazala da se Komisijin program rada za iduću godinu temelji na šest glavnih prioriteta, a to su zelena i digitalna tranzicija, gospodarstvo u interesu građana, snažnija Europa u svijetu, promicanje europskog načina života i jačanje europske demokracije.

Smanjiti emisije stakleničkih plinova

Kad je riječ o Zelenom planu, koji pokriva širok zakonodavni spektar, cilj Komisije je smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. u odnosu na 1990., kazala je.

Komisijin pristup digitalnoj tranziciji temeljit će se na "načelima prava na privatnost, ali i na povezanost, pravu na istraživanje, na slobodan protok podataka i na kibernetičku sigurnost", kazala je.

„Želimo osigurati da europski građani imaju veću kontrolu nad podacima koje žele podijeliti te nad njihovim korištenjem. Na vanjskom planu, EU će nastaviti raditi na međunarodnom ugovoru za pravedni porezni sustav. Ukoliko to ne bude izvedivo, Komisija će predložiti uvođenje digitalnog poreza u prvoj polovici sljedeće godine”, kazala je.

Gospodarstvo u interesu građana odnosi se na europski stup socijalnih prava, instrument kojim se želi osigurati da nitko ne bude zaboravljen, objasnila je.

Europska unija želi također ojačati svoju ulogu u svijetu, radeći na jačanju multilateralnih organizacija, te jačanjem suradnje s istočnim i južnim susjedstvom, Afrikom i zapadnim Balkanom, kazala je.

Cilj je i jačanje sigurnosne unije hvatanjem u koštac s organiziranim kriminalom, suzbijanjem hibridnih prijetnji, te spolnog iskorištavanja djece na internetu, istaknula je.

Starost i budućnost

Šuica se osvrnula i na svoj portfelj demokracije i demografije, koji do ove Europske komisije nije postojao, istaknuvši da je rad na demografiji jedan od temelja za konkretna rješenja krize uzrokovane pandemijom.

„Demografske promjene neophodno je uzeti u obzir ako želimo izgraditi pravednije i opstojnije društvo”, kazala je.

U posljednjih 50 godina životni vijek u Europi produljio se za deset godina, kazala je Šuica. Kada bi se taj trend nastavio, do 2070. žene u EU-u bi živjele 90,3 godina, a muškarci 86 godina. Žene sada žive u prosjeku 83 godina, a muškarci 78. U Hrvatskoj žene žive 81,5 godina, a muškarci 74,9 godina, kazala je. „Ti su podaci važni za planiranje politika, nose nove izazove, ali i prilike”.

Šuica je najavila da će Komisija krajem siječnja ili početkom veljače usvojiti Zelenu knjigu o starenju, koja će obraditi sve aspekte društva koje stari, uključujući problem usamljenosti starijih te njihovo zdravlje.

„Cilj nam je posebno istaknuti nove prilike koje se stvaraju za proizvode i usluge prilagođene našim starijim sugrađanima”, kazala je, istaknuvši da se starenje tiče svih generacija.

„Starenje se ne svodi samo na nove izazove, nego donosi i niz prilika jer stariji građani imaju pozitivnu ulogu u društvu, što obuhvaća tzv. srebrna ekonomija, zatim rad u dobrotvorne svrhe i brojna druga područja”, kazala je.

Šuica je istaknula da Komisija priprema i novu dugoročnu viziju za ruralna područja, koja će biti objavljena u lipnju iduće godine.

„Radi se o vrlo konkretnoj inicijativi operativnog karaktera s ciljem ostvarenja neiskorištenog potencijala naših ruralnih područja”, kazala je, napomenuvši da u ruralnim područjima u Europskoj uniji živi 100 milijuna ljudi i da ona pokrivaju 50 posto teritorija.

Komisija priprema također europsku strategiju o pravima djece, koja će biti usvojena na proljeće, u želji da prava djece budu integrirana u sve politike EU-a, kazala je. „Cilj nam je osigurati aktivno sudjelovanje djece i mladih u političkom i demokratskom životu Europske unije, a to ujedno podrazumijeva da se njihov glas čuje i u sklopu Konferencije o budućnosti Europe”, kazala je.

Šuica očekuje da će Konferencija o budućnosti Europe uskoro biti pokrenuta, još za vrijeme njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a koje traje do kraja godine. „Kroz konferenciju slušat ćemo europske građane, doznati detalje o ključnim pitanjima koja za njih mogu biti od posebne važnosti”, kazala je.

Omotnica za Hrvatsku teška 8,1 milijardi eura

Govoreći o pregovorima o novom višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. i planu za oporavak od koronakrize, vrijednima zajedno više od 1,8 bilijuna eura, a čije usvajanje blokiraju Mađarska i Poljska zbog uvjetovanja isplate novca poštivanjem vladavine prava, Šuica je izrazila nadu da će se rješenje postići na samitu EU-a 10. i 11. prosinca.

Ako se blokada ne riješi, proračun za sljedeću godinu morat će funkcionirati po sustavu "privremenih dvanaestina", što se nije dogodilo još od 1988. godine. Taj sustav predviđa da se mjesečno ne smije potrošiti više od jedne dvanaestine proračuna iz prošle godine. To znači znatno smanjenje sredstava i nemogućnost financiranja novih programa.

Plan za oporavak, koji se naziva Next Generation EU, može se pak usvojiti mehanizmom pojačane suradnje 25 država članica, bez Mađarske i Poljske, objašnjavaju iz Komisije.

Plan za oporavak vrijedan je 750 milijardi eura, od čega je 390 milijardi bespovratnih sredstava, a 360 milijardi zajmovi.

Hrvatska iz Next Generation EU ima ukupno na raspolaganju 10,6 milijardi eura.

Dodatno za ruralni razvoj za razdoblje 2014-2020. iz EUNG dobila je 182 milijuna eura. U React-EU dobila je 735 milijuna bespovratnih sredstava (za financiranje covid mjera, pomoć u likvidnosti gospodarstvu, čuvanje radnih mjesta, pomoć zdravstvu). U Fondu za pravednu tranziciju ima na raspolaganju 97 milijuna eura.

„Kroz idućih sedam godina Hrvatska će imati kohezijsku omotnicu od 8,1 milijardi eura, što je 270 eura po stanovniku, otprilike 2100 kuna”, kazala je Šuica.

„Dodatno će kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku dobiti alokaciju od 4,2 milijarde eura”, dodala je.

„Usto, milijarda eura predviđena je privremenim programom SURE za očuvanje radnih mjesta, od čega je već 500 milijuna eura stiglo”, kazala je, a tome treba dodati i sredstva iz programa REACT-EU te Fonda za pravednu tranziciju.