‘Sudstvo nam je tijekom 90-ih doživjelo traume zbog političkog utjecaja, sada smo otišli u drugu krajnost‘

Preferirana kandidatkinja predsjednika Republike za predsjednicu Vrhovnog suda Zlata Đurđević gostovala je u nedjelju u emisiji Točka na tjedan N1 televizije gdje ju je intervjuirala voditeljica i urednica Nataša Božić Šarić.

Đurđević je u razgovoru rekla kako smatra da su stegovne sankcije za suce koje su propisane sadašnjim zakonskim okvirom dovoljne te da sadašnji okvir predlaže i najteže sankcije za one koji ne rade svoj posao kako treba. Na pitanje zašto ih se onda suci ne boje, Đurđević kaže: - Mislim da taj sustav kontrole koji postoji ne djeluje dovoljno. Možda zbog zatvorenosti sustava, ne postoje vanjske kontrole pa je pala razina odgovornosti.

Zašto je pristala biti kandidatkinja predsjednika Republike koji je ignorirao zakon ako u prvoj rečenici svog programa kaže da je temeljni zadatak poštivanje Ustava i zakona?

- Nisam se javila na prvi poziv, kao ni drugi kandidati. Višekratno sam objašnjavala svoje razloge, jedan je bio što sam se javila za Europski sud za ljudska prava, drugi je što imate ovlaštenog predlagatelja, objašnjava.

Je li problem što je predsjednik Republike ignorirao zakon?

- Naknadno se pokazalo da jest, ali za to ne možete kriviti kandidata u postupku, odgovara.

- Smisao javnog poziva je, kako je rekao Ustavni sud, da se svima pruži jednaka šansa, kaže i dodaje da je “predsjednik odlučio da će nakon toga samostalno primijeniti Ustav”.

- Ustavni sud je naknadno rekao da jest pogriješio, ali vi ne možete propitivani ustavnost nečijih postupaka dok Ustavni sud ne donese odluku o tome, govori.

Na pitanje je li s predsjednikom razgovarala o tome, kaže: - Nisam se u to upuštala, ja ne mogu biti savjetnica predsjednika Republike niti bilo kojeg političkog tijela. To je suprotno funkciji na koju sam se javila. Ja nisam njegova savjetnica niti mu trebam govoriti kako će izvršavati svoje ustavne ovlasti. Ovo što se sad događa je zahtjev da se uključim aktivno u politiku...

Đurđević smatra da bi predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda trebala biti izabrana konsenzusom.

- Ja nisam u političkoj kampanji. Ja sam se javila kao stručna osoba sa svojim integritetom i znanjem i to su jedine kvalifikacije koje treba imati za tu poziciju. Ne mislim poduzimati ništa da bih pridobila ijednu političku opciju, kaže.

Na pitanje je li svjesna da su joj šanse male, odgovara: - Program je tek sada izašao. Nadam se da se hrvatska politika izdigla iznad svojih uskih političkih okvira kad se radi o ovako bitnim pitanjima od državnog interesa, kao što je pravosuđe i da će jednom dokazati da je moguće birati suce po kriterijima po kojima se biraju u zapadnim demokracijama.

- Zahtjevi neovisnosti apsolutno brane da na bilo koji način sudjelujete u političkim odlukama političkih tijela, govori.

Smeta li joj kad netko kaže “uprljala se”, glasilo je sljedeće pitanje.

- To su nespretne izjave, ne bi se trebale koristiti. Time se vrijeđa pozicija sudstva, neprimjereno se odnosi prema poziciji predsjednika Vrhovnog suda, objašnjava.

Predsjednik govori da će samo nju predložiti, što misli o tome, je li za nju to neugodna pozicija?

- Tu nema sretnog rješenja. Zbog toga sam mislila da treba poštivati mišljenje Ustavnog suda. Predsjedniku sam odmah rekla da ću se javiti na drugi poziv. Naravno da ću poštivati odluku Ustavnog suda. Možemo imati određeno mišljenje o njima, ali ih moramo poštivati. Kad je išao prvi postupak, nisam sudjelovala u javnom životu osim što sam dala određene izjave kad me se pokušalo diskreditirati u javnosti. Onda sam osjećala potrebu da izađem. Što se tiče javnog poziva, tu nema sretnog rješenja. Predsjednikovo pravo da izabere svog kandidata nije osporio ni Ustavni sud, objašnjava.

- U našoj politici se smatra normalnim da postoji tajni kandidat. A kad se javno obznani da ste nečiji kandidat, onda vas pitaju je li vam neugodno. Predsjednik je javno rekao da sam ja njegova kandidatkinja i uvijek postoji mogućnost da on promijeni mišljenje kad vidi tko se sve još javio, govori Đurđević za N1.

Ne bi bilo u redu da predsjednik sad pogleda tko se sve javio na javni poziv i odluči ima li netko bolji?, upitala je voditeljica.

- Postavljate mi pitanje da komentiram postupke predsjednika Milanovića. To je nešto što si suci ne smiju dopuštati. Ja nisam sudac, ali sam u postupku izbora za sutkinju. Sudac mora biti izvan politike, ne smije procjenjivati postupke političara da bi ostao nepristran. Percepcija javnosti je važna za svakog suca. Sudac mora biti neovisan i ne smije govoriti o svojoj pripadnosti lijevoj, desnoj opciji ili centru, odgovara.

Ako govorimo o meritumu koji je bitan, kao što je bitna reforma pravosuđa, bi li bilo mudrije da su Đurđević i Milanović ipak dogovorili otvoreni natječaj i da se javila na prvi poziv, nego ovo sada što joj kao kvalitetnoj kandidatkinji šteti, upitala je dalje Nataša Božić Šarić.

- To je manipulacija koja vrijedi u javnosti. Ni drugi kandidati se nisu javili na prvi natječaj. Očito predsjednik nije o meni razmišljao tada. Mene se nikako ne može prozivati zašto se nisam javila na prvi poziv. Javila sam se na drugi, ozbiljno sam to shvatila, napisala sam ozbiljan program, kaže Đurđević.

Čime vas je predsjednik uvjerio da se ipak trebate javiti?, glasilo je sljedeće pitanje.

- Prvo, nisam na listi za Europski sud, ja sam pričuvna kandidatkinja, nisam izabrana za Europski sud za ljudska prava. Da sam na listi za Europski sud ne bih prihvatila ovu kandidaturu, ne mogu imati nikakava očekivanja i mogla sam ovo prihvatiti. Činilo mi se iz aspekta mog profesionalnog integriteta da takve pozicije prihvaćam kad se radi o inozemstvu i međunarodnim sudovima, a da istovremeno kad se radi o najvišem Vrhovnom sudu RH odbijem takvu poziciju, kaže dodajući da je ovo možda prilika i da RH ispravi neke stare nepravde u pogledu sudstva i profesora prava, jer oni godinama već nisu dio sudstva u Hrvatskoj.

- Nije istina da predlažem da suce bira parlament. Ja se zalažem za objektivizaciju kriterija za izbor sudaca. Sudstvo mora imati demokratski legitimitet. Kod nas je aspekt demokracije isključen iz te grane vlasti. Samo sam htjela pokazati da u zapadnoj demokraciji sudstvo ima demokratski legitimitet. Te fame da suci moraju birati suce, da je politika prljava, to je neprihvatljivo za građane. Sve ankete pokazuju da je njihovo mišljenje o sudstvu vrlo negativno, govori.

Misli li da bi u hrvatkim okolnostima to bilo prihvatljivo?

- Ja to nisam predložila. U zapadnim demokracijama to je moguće jer politika poštuje neovisnost sudstva i to je vrlo važno. Kad se to dogodi, politika će kod nas biti sposobna izabrati suce. To sada nije slučaj, govori.

O prijedlogu zamjenika predsjednika Vrhovnog suda Marina Mrčele da suci biraju suce, kaže da je neprihvatljiv.

- Suce Vrhovnog suda bira DSV, nemate utjecaj demokracije, govori napominjući da je imenovanje predsjednika Vrhovnog suda posljednja preostala poluga utjecaja demokratski izabrane grane vlasti na sudstvo.

- Naš Ustav kaže da vlast proizlazi iz naroda. Prema tome, narod ima pravo utjecati na sve grane vlasti pa i na sudstvo, objašnjava.

Smatra da Ministarstvo pravosuđa trenutno ide u dobrom smjeru, ali pitanje je koliko će se najavljene reforme moći provesti.

- Sudstvo je zatvoreno. Sadašnji DSV nema veze s onim iz 90-ih. Sad smo otišli u drugu krajnost. Imali smo prvu krajnost gdje je politika u potpunosti utjecala na sudstvo. U 2000-im se događa zatvaranje sudstva. Sudstvo je doživjelo traumu onime što je dobilo 90-ih, objašnjava.

- Sve što dolazi od politike onemogućava neovisnost sudstva i onda nema kontrole, rađa se neodgovornost, to otvara mogućnost zloupotrebe vlasti, nemate kontrolu, govori.

Bi li mogućnost da politika kontrolira sudstvo učinila još gore.

- Kažem da sadašnji model ne pruža demokratski legitimitet, kaže dodajući da predsjednik DSV-a zna tko kako glasa iako je glasanje tajno.

- Hrvatska mora pronaći svoj model, smatra.

- Ovakav sustav ne postoji nigdje. Bitno je osigurati objektivne kriterije za izbor sudaca, govori Đurđević.

Je li onda izbor predsjednika Vrhovnog suda sada pitanje politike ili struke.

- To ne trebaju biti suprotstavljeni kriteriji. Naša politika treba početi birati po kriterijima stručnosti. Na kriteriju izbora sudaca Ustavnog suda vidimo da je to često politička trgovina, odgovara.

Zašto smatra da je bolja kandidatkinja od drugih?

- Imam veće pravno znanje. Dokazala sam to radovima koje sam napisala. Profesorica sam na Pravnom fakultetu. Dokazala sam da sam neoviisna, tu nema dvojbe, to je ključno. Uvijek stojim na poziciji prava, a ne politike. Mislim da je presudno to što nisam povezana sa strukturama u sudstvu, kaže dodajući kako postoji percepcija klijentelizma u sudstvu, a to je nešto što se nikako ne bi trebalo događati u sudstvu.

- Svaki sudac treba biti neovisan u predmetu o kojem odlučuje, kaže.

Hoće li se povući ako joj opća sjednica Vrhovnog suda ne da zeleno svjetlo?

- Neću povući kandidaturu. Ja imam 25 godina suradnje s kolegama iz sudstva. Pravo je znanost, ne zanat. To je intelektualni posao u kojemu se traži razvijanje znanja, govori.

Može li provesti reforme ako joj struka ne da potporu?

- Ne mogu, ali ne vidim da će se to dogoditi. U najgoroj poziciji su sami suci koji vrijedno, marljivo rade svoj posao, a ne dobivaju društveno poštovanje za svoj rad. Njima je najviša stalo da se promijeni nešto u sustavu, smatra.

Đurđević kaže i da je većina sudaca uredna, ali je percepcija javnosti negativna jer nema postupaka protiv onih sudaca koji ne rade kako treba. To najviše šteti samom sustavu i sigurna je da i sami suci žele promjenu.

Kako bi sankcionirala suce koji donose nezakonite odluke?

- Ne može ih se sankcionirati. Sudac ima pravo na svoje pravno mišljenje i ukidanje njegove presude ne može dovesti do sankcija. To može utjecati na pitanje napredovanja, kaže.

Što može napraviti predsjednica Vrhovnog suda protiv korupcije u pravosuđu?

- Mislim da je to generalizacija u odnosu na sudstvo. Treba provesti mjere da se to demistificira i da se utvrdi postoji li to zaista. Korupcija je kazneno djelo. Sve odluke sudaca trebaju biti transparentne, da se na mrežnim stranicma može doći do svih odluka svih sudaca. Građani moraju moći doći do tih odluka. Prepreka ne može biti mogućnost anonimizacije. Drugo je možda porezna kontrola, ali imovinska. Ja nisam za sigurnosne provjere. Korupcija bi se morala ogledati u nekim imovinskim benefitima i ključno je što Ministarstvo pravosuđa predlaže praćenje imovine, govori Đurđević.

Zašto ne sigurnosne provjere?

- One se moraju provesti samo ako postoje važne indicije da sudac predstavlja ugrozu za sigurnost RH, kaže.

Na pitanje o emisiji zbog koje je predsjednik Republike napao novinare HRT-a, kaže: - Već sam rekla što je bilo sporno. Togonal mi nije rekao istinu u pogledu sudionika tog okruglog stola. To je bio naš dogovor i tražila sam da mi kaže tko će biti u studiju, mislim da je dovoljna ta činjenica da mi nije rekao istinu. Mislim da je vodio emisiju pristrano, da novinari ne mogu zastupati jednu političku opciju. Emisija je trebala biti o predstavljanju programa kandidata. Pristala sam doći u emisiju zbog poštivanja javnosti.

- Suci su dio vlasti i ni na koji način ne mogu biti zaštićeni od propitivanja javnosti, kaže Đurđević koja smatra da je dužnost novinara da propituju odluke suda.