Pronalaskom tijela četvrtog stradalog u potonuloj jedrilici nastavljena je istraga jedne od najtežih pomorskih nesreća posljednjih godina na hrvatskom Jadranu. U sudaru jedrilice i putničkog katamarana koji se u nedjelju dogodio u akvatoriju Splitskih vrata poginula su četvorica čeških državljana, dok je još četvero osoba s jedrilice ozlijeđeno te su nakon spašavanja prevezeni na liječenje u splitski KBC.
U istrazi su se pojavile nove neslužbene informacije. Prema njima, u trenutku kada je katamaran naletio na jedrilicu, za njezinim kormilom nije bio skiper, već jedan od stradalih putnika, piše Dalmatinski portal.
Vađenje jedrilice s 50 metara dubine
Tijelo posljednje nestale osobe ostalo je zarobljeno u potonuloj jedrilici na morskom dnu na 50 metara dubine. Kako je u ponedjeljak izvijestio kapetan Lučke kapetanije Split Željko Kuštera, ronioci su locirali tijelo, a popodne je uspješno završena i akcija njegova izvlačenja. Paralelno s time nastavljene su pripreme za vađenje same jedrilice, što će biti jedan od ključnih koraka u rasvjetljavanju okolnosti tragedije. Za taj će zahvat, upozorava Kuštera, trebati više vremena kako bi se izradio elaborat i odredio najsigurniji način podizanja plovila s dna mora.
- Nakon vađenja plovila raspolagat ćemo svim relevantnim činjenicama potrebnim za završetak istrage - poručio je.
Butković: Na moru nema opuštanja kao na cesti
Komentirajući nesreću tijekom svojeg posjeta Rijeci ministar Oleg Butković istaknuo je da se radi o velikoj nezapamćenoj tragediji.
- U ovom trenutku državno odvjetništvo provodi istragu, što se tiče kaznene odgovornosti nemam informacija i ne mogu to znati. Sigurnosnu istragu provodi Agencija za istraživanje nesreća, a Lučka kapetanija istražuje postoje li prekršajne odgovornosti. Ono što trenutno mogu reći jest da su od samog trenutka kada je javljeno da se dogodila nesreća svi reagirali pravovremeno i da su nažalost morali odraditi onaj posao koji je nezahvalan te zahvaljujem svim službama. Vidjet ćemo kakvi će biti rezultati svih istraga, bilo bi dobro da do njih uopće nije moralo doći. Uvijek apeliram na to da se ljudi na moru ne smiju ponašati opušteno. Nije to cesta, gdje se mora paziti na znakove, prostorno je sve drugačije, na moru su ljudi opušteniji, ali plovila je sve više i moramo svi biti oprezniji - istaknuo je ministar, dodajući da će se i dalje raditi na edukaciji te da će lučka kapetanija provoditi kontrole i nadzore.
Splitski akvatorij bilježi stopostotni porast prometa
Dr. sc. Rino Bošnjak s Pomorskog fakulteta u Splitu kaže da je kod pomorskih nesreća u 85 posto slučajeva uzrok ljudski faktor.
- Ostatak otpada na meteorološke uvjete, tehničku ispravnost plovila, iznenadne kvarove na plovilima, propuste u sustavu i slično. O čemu je u ovom konkretnom slučaju bila riječ ne znamo i ne mogu to komentirati dok službena istraga ne završi. Kada Agencija za istraživanje nesreća dovrši svoju istragu i izađe s preporukama, Fakultet može ući u dublju analizu na temelju koje će napraviti svoje preporuke za poboljšanje sigurnosti plovidbe – rekao je.
Kaže da nema uvida u kretanje plovila koja su sudjelovala u nesreći pa ne bi ulazio u pitanje pravila koja se odnosne na prednost prolaska plovila.
- Postoje pravila na otvorenom moru te druga pravila koja vrijede u zoni otvorene plovidbe. Ta pravila uvijek se moraju poštovati, a u situaciji kada su ugroženi ljudski životi treba, naravno u okviru pravila, poduzeti i dodatne radnje kako bi se izbjegla nesreća - govori.
Ističe da se u splitskom akvatoriju promet u zadnjih 20 godina povećao za 100 posto.
- Sukladno takvom porastu prometa nesreće su se čak i smanjile. S obzirom na to da u ovom trenutku ne znamo što je bio uzrok ove nesreće, ne bih govorio o eventualnim propustima sustava. Pomorskih nesreća će, na žalost, uvijek biti. Svakako treba pričekati na dovršetak istrage Agencije da bi se analiziralo na koji se način sustav sigurnosti plovidbe može poboljšati. Na tome treba raditi konstantno, za što su potrebni i ljudi i vrijeme - kaže kapetan Bošnjak.
Ronioci u potopljenoj jedrilici locirali još jedno tijelo: ‘Ne pamtimo ovakvu tragediju‘
Jadran kao ‘modra autocesta‘ i problem nautičke kulture
Tragedija u Splitskim vratima ponovno je otvorila pitanje sigurnosti plovidbe u jednom od najprometnijih dijelova Jadrana. Četiri izgubljena života najteža su posljedica problema na koje stručnjaci godinama upozoravaju - sve veće gužve na moru, nedovoljna pomorska kultura i olako shvaćanje pravila plovidbe. Srednjodalmatinski akvatorij tijekom ljeta postaje svojevrsna "modra autocesta". Tisuće jedrilica, glisera, katamarana, turističkih brodova i privatnih plovila svakodnevno prolaze između otoka i obale, prema uvalama i mjestima koja privlače nautičare iz cijelog svijeta. Upravo je ta koncentracija prometa razlog zbog kojeg iskusni sudski vještak za štete na moru Damir Višić već godinama upozorava da bez sustavne edukacije i veće odgovornosti sudionika u plovidbi nesreće postaju gotovo neizbježne.
- Nije stvar u kaznama. Sustav mora poticati stalnu edukaciju, cjeloživotno učenje i podizanje razine odgovornosti onih koji su na moru - istaknuo je Višić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
Prema njegovim riječima, uzrok većine pomorskih nesreća nije tehnički kvar, nego kombinacija pretjerane opuštenosti i ljudske neodgovornosti. Mnogi nautičari more doživljavaju kao prostor potpune slobode, pritom zaboravljajući da se i na moru, jednako kao i na cesti, svaka pogreška može platiti ljudskim životima.
Hrvatska pritom nosi dodatni teret vlastitog uspjeha. S najvećom čarter flotom na svijetu i gotovo pola milijuna gostiju godišnje, hrvatski Jadran drži oko 40 posto svjetskog čarter tržišta. Splitsko područje jedno je od njegovih najvažnijih središta, pa stručnjaci ne vjeruju da se broj plovila može značajnije smanjiti niti da je moguće "rastegnuti" sezonu kako bi se rasteretilo ljetne mjesece.
- To je kao skijanje. Ljudi će uvijek dolaziti onda kada su uvjeti najbolji. Broj nautičara ne može se smanjiti, ali se može podići svijest o opasnostima i pravilima ponašanja na moru - kaže Višić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
Pitanje autopilota i pravila prednosti prolaska
U javnosti su se nakon nesreće pojavile i spekulacije o mogućoj uporabi autopilota na jedrilici. No Višić upozorava da autopilot ne oslobađa odgovornosti osobu koja upravlja plovilom.
- Autopilot ne znači da brod ide sam. Onaj tko upravlja plovilom mora u svakom trenutku nadzirati situaciju i biti spreman reagirati. Ne griješi autopilot nego čovjek koji ga koristi bez dužne pažnje - objašnjava.
VIDEO Ovako izgleda katamaran nakon nezapamćene nesreće, šteta je itekako vidljiva
Opsežna istraga koja slijedi morat će rekonstruirati kretanje oba plovila, njihove brzine, smjerove plovidbe i način pogona u trenutku sudara. Prema dosad poznatim informacijama, katamaran je plovio iz Splita prema Hvaru, dok je jedrilica dolazila iz smjera Marine kod Trogira. Njihov kobni susret dogodio se na Splitskim vratima, jednom od najprometnijih plovnih pravaca na Jadranu.
Profesor pomorskog prava Dragan Bolanča u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju upozorava da je za procjenu odgovornosti presudno utvrditi je li jedrilica u trenutku nesreće plovila isključivo na jedra ili je koristila motor. Naime, pravila prednosti prolaska razlikuju se ovisno o tome radi li se o jedrenjaku ili plovilu na mehanički pogon. Dodatnu složenost unosi i pitanje smatra li se područje Splitskih vrata uskim plovnim kanalom, jer se tada primjenjuju drugačija pravila plovidbe.
Bez obzira na konačne zaključke, i Bolanča ističe kako statistika već godinama pokazuje da je ljudski faktor najčešći uzrok pomorskih nesreća. Posebno je zabrinjavajuće što se tragedija dogodila za dobre vidljivosti i mirnog vremena, kada su oba plovila, barem prema dosad dostupnim informacijama, imala mogućnost na vrijeme uočiti opasnost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....