STVARA SE NOVI ODNOS SNAGA, SDP I HDZ ZBOG ŽIVOG ZIDA PRISILJENI NA PRIBLIŽAVANJE Hoćemo li nakon sljedećih izbora dobiti vlast po irskom modelu?

Program Živog zida, koji je nakon sedam godina postojanja ove stranke konačno definiran i u osnovnim crtama prigodno predočen javnosti na prvome kongresu ove stranke održanom u Lisinskom, došao je kao voda na mlin svim zagovornicima velike koalicije.

Prepreke

Ključna točka programa Živog zida, koja ih udaljava od svih drugih parlamentarnih stranaka i ozbiljna je prepreka bilo kakvoj političkoj suradnji, odnosi se na Europsku uniju. Živi zid je za izlazak Hrvatske iz Europske unije i NATO-a te približavanje Rusiji, uz potenciranje suradnje s drugim brzorastućim ekonomijama kao što su Kina i Južna Afrika.

Drugi element koji ide u prilog tezama o velikoj koaliciji rezultati su nedavnog istraživanja javnog mijenja prema kojima HDZ i SDP gube podršku birača (HDZ je u travnju podržavalo 27,6% birača, a SDP njih 18%), te rast potpore Živom zidu, i to devet mjeseci uzastopno, čime su travanj završili s podrškom od 13,8 posto birača.

Most isključen

Raspoloženje birača je takvo da nijedna od velikih stranaka ne bi mogla samostalno formirati Vladu, ali niti naći dovoljno koalicijskih partnera na svom dijelu političkog spektra. HDZ-u bi, s dostatnom podrškom birača po političkom profilu, odgovarao jedino Most, no nakon dva loša iskustva, treća koalicija Mosta i HDZ-a nije realna.

Na drugoj strani, SDP čak ni uz koaliciju s manjim strankama ne bi mogao dobiti dovoljno mandata za formiranje Vlade. Još prije deset mjeseci se mislilo da će se SDP okrenuti Živom zidu, a čak se pustilo nekoliko takvih probnih balona, no nakon objave programa Živog zida, takvo što je teško ostvarivo.

Rast podrške Živom zidu s jedne i program ove stranke koji je potpuno nepomirljiv s programima drugih parlamentarnih stranaka s druge strane, za posljedicu bi mogao imati približavanje HDZ-a i SDP-a. Ako bi se izbori održali u redovnom terminu, dakle za dvije godine, onda je još sve otvoreno, no ako bi premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković isprovocirao prijevremeni izlazak na birališta i to već ove jeseni, neki oblik suradnje HDZ-a i SDP-a bio bi sasvim izvjestan.

Pogled na jesen

- Cilj SDP-a je izaći samostalno na izbore, ili s manjim strankama ljevice, i probati osvojiti što više mandata. No nije isto ako će izbori biti ove jeseni ili ako će biti za dvije godine - kaže politički tajnik SDP-a Davorko Vidović, napominjući da se politička situacija i odnosi koje ćemo imati jesenas mogu za dvije godine bitno promijeniti. Komentirajući Živi zid, Vidović je naveo kako traju dulje nego što je svojedobno trajao ORaH, da imaju veći kapacitet i nikako ih ne treba podcijeniti.

- Oni igraju po pravilima struke protestnih stranaka. Koriste se antiestablišmentskom formulom i u tome su vrlo vješti - kaže Vidović. Na temu moguće suradnje sa Živim zidom, Vidović odgovara kako će pitanje odnosa prema EU biti ključna razdjelnica između Živog zida i ključne dvije stranke (misli se na HDZ i SDP), s kojima bi mogao koalirati. Upravo stoga Vidović unaprijed ne odbacuje neki oblik suradnje SDP-a s HDZ-om nakon izbora (osobito ako će oni biti ove jeseni, pa se odnosi snaga mogu iščitavati iz rezultata istraživanja javnog mijenja), ali ističe da to ne znači i veliku koaliciju.

Prema njegovim riječima, na stranci koja je dobila najviše na izborima, odnosno onoj koja pretendira sastaviti Vladu, jest da napravi prvi korak i ponudi neki modalitet suradnje. Drugim riječima, HDZ je taj koji bi morao prvi ispružiti ruku ako bi se njegovo vodstvo odlučilo na provođenje izbora najesen. Vidović naglašava kako postoji više modaliteta koji ne podrazumijevaju veliku koaliciju, a manjinska Vlada je jedan od njih.

Član Predsjedništva SDP-a Bojan Glavašević stari je protivnik velike koalicije, no imajući u vidu realno stanje i odnose na političkoj sceni, kaže da bi valjalo razmisliti o prilagođenoj varijanti irskog modela.

Irski model

- U Irskoj, slično kao i kod nas, postoje dvije glavne stranke, jedna desna i jedna lijeva, a nijedna nije mogla formirati vladu. Nadalje, birači jedne i druge stranke protivnici su velike koalicije. Rješenje su našli u modelu po kojem je desna stranka koja je osvojila nešto više glasova na izborima formirala vladu, a lijeva je preuzela vođenje parlamenta - rekao je Glavašević za kojeg ovakav model prilagođen hrvatskom sustavu i političkim prilikama možda predstavlja rješenje za funkcioniranje zemlje i nakon idućih izbora, koji lako mogu završiti tako da nijedna od vodećih stranaka ne može sama formirati vlast.

Kao dodatnu prednost irskog modela Glavašević ističe raspodjelu moći između vlade i parlamenta. Ranije je, kaže, sva moć, jednako kao i kod nas, bila koncentrirana u vladi. No, nakon formiranja vlasti, u kojoj glavnu riječ u parlamentu ima druga politička opcija (lijeva stranka ima mandat nadograditi zakonske prijedloge i osigurati za njih podršku), došlo je do ravnomjernijeg raspoređivanja vlasti između vlade i parlamenta.

U HDZ-u nije bilo sugovornika o toj temi. Zadnji je o njoj još zimus progovorio zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić kada je u Njemačkoj iseljenim Hrvatima rekao da SDP i HDZ moraju surađivati.