EKONOMSKI INSTITUT

STUDIJA KOJU VLADA IGNORIRA Pomoć države treba 12 županija

 Neja Markičević / CROPIX

ZAGREB Od 21 županije u Hrvatskoj, uključujući Grad Zagreb, njih 12 ima status “potpomognutih područja”, što znači da spadaju u kategoriju nerazvijenih i potrebna im je pomoć države. Tako pokazuje Inedeks razvijenosti za 2013. godinu, a koji je Vlada počela provoditi prije četiri godine kako bi županije, gradove i općine razvrstala u razvojne skupine i utvrdila kome je potrebna pomoć.

U izračun indeksa ulazi pet pokazatelja: stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi po stanovniku, opće kretanje stanovništva i stopa obrazovanosti, stoji u publikaciji Ekonomskog instituta Regio-novosti. One jedinice čiji je indeks manji od 75 posto državnog prosjeka dobivaju status “potpomognutog područja”.

U 2013. godini to su bile Virovitičko-podravska, ujedno najnerazvijenija županija u zemlji, zatim Brodsko-posavska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Međimurska i Krapinsko-zagorska.

U odnosu na 2010. godinu, toj prvoj, nejnerazvijenijoj grupi županija pridružile su se Međimurska i Krapinsko-zagorska, ali istodobno pomoć više nije potrebna Šibensko-kninskoj županiji.

Dubravka Jurlina Alibegović, ravnateljica Ekonomskog instituta kojoj je regionalna politika uže područje interesa, objašnjava da u tih 12 županija živi 38,3 posto stanovništva Hrvatske, što je jako puno.

- To, drugim riječima, znači da 1,640.307 građana u našoj zemlji nema iste preduvjete za život i rad kao preostalih 61,7 posto građana. Njihovi preduvjeti su, štoviše, ispod 75 posto državnog prosjeka, objašnjava Jurlina Alibegović. Osim u Šibenskoj, porast vrijednosti indeksa zabilježen je i u Zadarskoj županiji. Međutim, većina županija u međuvremenu je osiromašila. U čak njih 13 smanjena je vrijednost indeksa u odnosu na mjerenje prije tri godine, a to znači da se slika razvijenosti “pokvarila“.

Posljedica toga je i povećanje razlika između županija. Omjer između najveće i najmanje vrijednost indeksa razvijenosti povećan je sa 9,1 na 33,5: grad Zagreb je bio devet puta razvijeniji od Virovitičko-podravske županije, a kako je ta županija u međuvremenu jako osiromašila, razlika je dosegla ogromne razmjere.

Iako je Vlada dala izraditi Indeks razvijenosti, on je za sada uglavnom informativnog karaktera. Prema riječima Jurline Alibegović, pomoć za potpomognuta područja još uvijek se ne dodjeljuje na temelju razvrstavanja prema Indeksu razvijenosti, već prema odredbama u Zakonu o izvršenju državnog proračuna koji ima druge kriterije dodjele pomoći, a ona se dodjeljuje općinama i gradovima u područjima posebne državne skrbi i na brdsko-planinskim područjima.

Pomoć županijama, gradovima i općinama u 2014. je planirana u iznosu od 310 milijuna kuna. Danas se svi slažu da je teritorijalni ustroj Hrvatske skup i kompliciran, ali svaki pokušaj njegove promjene u pravilu nailazi na otpor. Primjer je nedavna izjava Darinka Kosora iz HSLS-a, koalicijskog partnera HDZ-a, da je potrebno ukinuti županije i uvesti manji broj regija. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko odmah je odgovorio da koalicija ima više partnera i ne moraju svi isto misliti, “ali ne možemo dopustiti ukidanje županija koje zagovara gospodin Kosor”.

- Mi ćemo županije učiniti učinkovitijima, racionalnijima, a podjela Hrvatske u pet ili šest povijesnih regija može biti vrlo opasna, i to ne želimo. Nije bez razloga prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman odlučio o podjeli Hrvatske na 20 županija i tako će i ostati - rekao je Karamarko u Sisku.

U studiji koju je prije više od godinu dana za sadašnju Vladu izradila Jurlina Alibegović, a trebala je biti polazište za regionalnu reformu, jasno stoji da postojeća županijska organizacija nije optimalna.

Na pitanje što bi po njenom mišljenju bilo najbolje rješenje kaže da je potrebno uspostaviti “manji broj snažnih regija, koje će imati sve što je potrebno za ostvarivanje ciljeva regionalnog razvoja”. Prema postojećoj regulativi, županijama i njihovim razvojnim agencijama pripadaju odgovorne zadaće koordinatora regionalnog razvoja. No njihovi administrativni i fiskalni kapaciteti su preslabi i većina ih ne može kvalitetno ispunjavati te zadaće. Ljudi i postojeća razina znanja i vještina su ograničeni, kao i sredstva kojima raspolažu. Neke županije imaju razvijenu gospodarsku i društvenu infrastrukturu, neke nemaju.

- Dio postojećih županija ne može iz objektivnih razloga kvalitetno obaviti zadaću glavnog aktera regionalnog razvoja. Zato treba regionalne jedinice ojačati, vodeći računa o postojećoj i potrebnoj mreži institucija i infrastrukture, važnoj za regionalni razvoj - kaže ravnateljica Ekonomskog instituta.

Najveći dio njihovih prihoda dolazi od poreza na dohodak i pomoći središnje države, a samo 12 do 13 posto rashoda županije usmjeravaju u razvojne ciljeve. Iako bi promjena teritorijalnog ustroja bila itekako ekonomski utemeljena, političke barijere očito je još uvijek teško svladati. Polovicu županija trenutačno vode predstavnici HDZ-a pa im to nije u interesu, a Vlada koju vodi SDP odustala je od reforme i bez nekog obrazloženja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:27