Studij turskog i portugalskog ezika spasile su TV sapunice

ZAGREB - Analiza prošlogodišnjih upisa na fakultete pokazala je da su za studij najmotiviraniji studenti arhitekture, medicine, farmacije, računarstva, logopedije i psihologije. Studij koji su upisali većini njih bio je prvi izbor.

S druge su, pak, strane studenti grčkog, latinskog, poljskog, rumunjskog, slovačkog i ukrajinskog jezika, etnologije i antropologije, ali i filozofije.

Neadekvatna nastava

Njima su ti studiji mahom bili posljednji (deseti) izbor. Iznenađujuće loše kotiraju i arheologija, povijest umjetnosti, hungarologija, indologija, pa čak i sociologija. Većina studenata rangirala ih je tek kao 9. izbor.

Model upisa temeljem rezultata državne mature daje maturantima mogućnost da se prijave na deset studija. No, moraju navesti koji im je studij prvi, a koji posljednji izbor. Zahvaljujući tome, atraktivnost studija prvi se put može mjeriti.

- Očito je da mladi prednost daju onim studijima za koje procjenjuju da će im omogućiti brzo zaposlenje ili dobru zaradu. Osim toga, na primjeru filozofije vidi se da je uzrok lošeg interesa neadekvatna gimnazijska nastava - smatra filozof Zvonimir Čuljak, voditelj Hrvatskih studija koji kao problem ističe i prearhaični udžbenik iz filozofije.

Prezaposleni profesori

Jure Zovko, profesor na Sveučilištu u Zadru i znanstveni savjetnik Instituta za filozofiju, problem vidi i u prevelikom broju studija filozofije (imamo ih čak sedam) te njihovoj kvaliteti.

- Mnogi nastavnici predaju na čak četiri sveučilišta. U takvim situacijama nastava se ne može izvoditi ni redovito ni kvalitetno - smatra Zovko. Prof. dr. Damir Boras, dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta, uvjeren je da je popularnost studija u velikoj mjeri i stvar mode.

- Uvijek su neki studiji ‘in’, a neki ‘out’. Razloga je više, a jedan je od njih i utjecaj medija. Kada su se u Hrvatskoj počele prikazivati portugalske sapunice, na fakultetu je naglo porastao broj studenata portugalskog. Isto je sada sa studijem turskoga jezika - rekao je Boras.

Nepopularnost antropologije i etnologije, koje su vrlo propulzivne svjetske znanosti, Boras vidi u nedostatku takvih sadržaja u srednjoj školi.

Smatra kako kako bi država morala iznaći model kako stimulirati mlade za upis na studije koji su nam od strateškog interesa. Jedan je od takvih definitivno, kaže, studij latinskoga jezika.

Nije bilo stimulacije

- Kao maturant bio sam prvak Europe iz grčkog i latinskog. No, upisao sam elektrotehniku. Prvo, zato što me nitko nije stimulirao da studiram klasične jezike i, drugo, zato što sam nakon završetka toga studija mogao bolje zaraditi - ustvrdio je Boras.

Sociologa Aleksandara Štulhofera, profesora na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, pozicija sociologije nimalo ne iznenađuje.

- Položaj sociologije na rang-listi interesa porporcionalan je trenutačnom utjecaju sociologije na naše društvo. Ne vidim da je ona prisutna ni politički, ni medijski - kaže Štulhofer.