STRUKA O LINIĆEVOJ NAJAVI ‘Kamata na stambeni kredit 5%? U Uniji o tome odlučuje tržište, a ne političari'

Iako je najava ograničavanja minusa na tekućem računu izazvala najveću reakciju javnosti, sa stručnog aspekta, međutim, daleko je spornija namjera ministra Slavka Linića da ograniči najvišu kamatnu stopu na stambene kredite.

On bi ubuduće trebao propisivati način obračuna i najvišu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite.

- Naravno da nećemo dopustiti rast iznad neke stope, u ovom trenutku to je pet posto, koliko će to biti sutra ako RH bude imala niži negativni rejting, ako uspijemo jednostavno osigurati bolje financiranje, sigurno će biti i manja stopa u pitanju - rekao je Linić. Zato, dodao je, nisu išli na zakonsko definiranje načina određivanja kamatne stope, nego Vlada želi pravilnikom, odnosno “svojim politikama definirati tu kamatnu stopu koja treba biti u službi zaštite građana, a ne u službi zaštite kreditora”.

Prinosi na obveznice

Nakon te izjave mnogi su se poveselili da ćemo uskoro imati kamate na stambene kredite od oko pet posto. S obzirom na to da su prinosi na državne obveznice trenutačno ispod pet posto, neki su ovu ministrovu izjavu interpretirali kao poruku da ni kamate na stambene kredite ne bi trebale biti veće od pet posto, osim ako ne dođe do rasta prinosa na državne obveznice. Je li takvo ograničavanje kamatne stope uobičajeno?

'BANKE IGRAJU PRLJAVO! RAT KOJI SU ZAPOČELE MORAT ĆE I DOVRŠITI' Linić o minusima na tekućim računima

U Hrvatskoj narodnoj banci, koja je zauzela prilično defenzivan stav, nisu željeli komentirati ministrovu nakanu, ističući da se još razgovara o metodologiji izračuna kamatne stope.

Praksu ograničavanja kamatne stope, kako je rekao ekonomist Željko Lovrinčević, poznaje većina zemalja EU, “ali te se restrikcije temelje na tržišnim kriterijima, a ne na proizvoljnim birokratskim odlukama”.

U Francuskoj, primjerice, najviša kamatna stopa na stambene kredite može iznositi 33 posto iznad prosječne stope na te kredite. Što bi to značilo kada bi Hrvatska preuzela, primjerice, francusku praksu?

Ako je prosječna kamata na kredite u eurima 6,3 posto, znači da bi “plafon” bio 8,4 posto. Za kredite odobrene u švicarskim francima prosječna je kamata 5,5 posto, pa bi u njihovu slučaju mogla maksimalno iznositi oko 7,3 posto.

Transparentan obračun

U slučaju da ministar Linić ustraje na tvrdim administrativnim mjerama limitiranja visine kamatnih stopa, pretpostavlja se da bi došlo do poremećaja na tržištu jer na visinu kamate ipak utječu realni parametri poput cijene kapitala koju banke plaćaju, kao i rizika poslovanja.

LINIĆ RAZMIŠLJA O POVLAČENJU Vlada neće smanjiti minuse na tekućim računima?

No, njegov žestoki istup potencijalno bi mogao donijeti i nešto korisno: prisiliti banke da si daju više truda u rješavanju ovog problema.

Prethodnim izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju država je prisilila banke na transparentan obračun kamata po formuli: referentna kamata plus fiksna marža.

Način na koji su banke složile tu računicu ministra je, čini se, razljutio, a podršku mu daje i HNB.

Referentna stopa

Dok je referentna kamatna stopa na kredite u eurima prihvatljiva (nacionalna referentna stopa), ona za kredite u švicarcima baš i nije.

Banke su u ovom slučaju kao referentnu kamatnu stopu uzele “euribor”, koji je na povijesno niskoj razini, a ujedno su visoko odredile fiksni dio formule. Posljedica toga je da kamate mogu samo rasti, ne i padati.

Da su bankari bili malo obazriviji u postavljanju te formule, problem sigurno ne bi nadišao okvir stručne rasprave.