Ministarstvo znanosti i obrazovanja konačno je odgovorilo na ogroman broj (mahom negativnih) komentara pristiglih na Nacionalni kurikul predškole, kojim je od sljedeće godine propisalo faktično produženje obaveznog obrazovanja s osam na devet godina, i to uvođenjem tzv. nultog razreda koji bi se provodio u vrtićima.
Predstavnici odgojitelja, sveučilišne zajednice i stručnjaka svih struka uključenih u predškolski odgoj (pedagoga, psihologa, logopeda itd.), kao i predstavnici lokalnih zajednica u čijoj je ingerenciji funkcioniranje vrtića, unisono su upozorili da vrtići nemaju kadrovskih, prostornih ni financijskih mogućnosti za provedbu planiranog, a neformalna stručna skupina koju je osnovala Udruga odgojitelja Sidro taksativno je nabrojala i stručne i metodološke propuste te zatražila odbacivanje dokumenta. No, čini se da Ministarstvo, na čelu s ministrom Radovanom Fuchsom, ne odustaje, iako struci nije dalo konkretan odgovor ni na jedno ključno pitanje.
Hoće li biti odgode?
Odgovori ostavljaju dojam da ih je pisala stručna skupina koja je izradila Kurikul, a ne predstavnici Ministarstva, pa na osnovne prigovore - tko će, gdje i s kojim novcem provoditi program, i to već od jeseni 2025. - ne daju jasne odgovore već navode da to "nije predmet Kurikula". Na komentare koji izravno traže odgodu - među kojima je i onaj Luke Juroša, pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba - u rubrici u kojoj treba navesti odbija li se ili prihvaća pristigli komentar, stoji: primljeno na znanje.
Podsjetimo, Prijedlog Nacionalnog kurikula objavljen je i upućen u javnu raspravu sredinom travnja ove godine, rasprava je trajala do 15. svibnja, a odgovori Ministarstva, tzv. Izvješće, trebali su biti objavljeno najkasnije 15. lipnja. No, objavljeni su tek ovih dana.
Kurikul predviđa da sadašnja predškola, koja je od 2013. obavezna za djecu koja ne idu u vrtić u godini prije polaska u školu, umjesto sadašnjih 250 sati od jeseni 2025. traje 700 sati godišnje, što odgovara punoj satnici 1. razreda osnovne škole. Također, propisuje se da će se održavati u vrtićima, ali će pratiti školsku godinu (od rujna do lipnja, s božićnim, uskrsnim i drugim praznicima).
Budući da Hrvatska ima ozbiljan deficit predškolskih odgajatelja, a značajan višak učitelja razredne nastave te da svake godine stotine djece ostaje neupisano u vrtiće zbog manjka prostora dok osnovnu školu upisuje sve manje učenika, struka je pitala - zašto se predškola ne premjesti u škole? Naime, u pretrpane vrtiće slilo bi se svakodnevno još najmanje 6000 djece, za koje nikome nije jasno gdje će se smjestiti, a kad je riječ o kadru, podaci samog Ministarstva pokazuju da se već sada nedostatak odgajatelja broji u tisućama.
U odgovoru vezanom za kadrovske pretpostavke Ministarstvo navodi da se "u Kurikulu samo navodi tko provodi predškolu" te da "detaljno objašnjenje kadrovskih pretpostavki nije predmet Kurikula", a da Ministarstvo zna da nedostatak postoji pa već samim time "pokazuje brigu" i razumijevanje za problem, iako ne odgovara koje konkretne korake poduzima da se nedostatak riješi.
Naručili analizu - znači, brinu se
"U javnom savjetovanju problematizira se nedostatak stručnoga kadra, za što se kao uporište navodi studija koja je provedena po narudžbi Ministarstva znanosti i obrazovanja. Već i naručivanjem takve analize vidljiva je briga Ministarstva da se sustavno pristupi rješavanju navedenoga problema. U završnom osvrtu Analize razmatraju se potencijal i ograničenja nekoliko mogućih pristupa rješavanju navedenoga problema: uključivanje studenata, uvoz radne snage, angažman nastavnika razredne nastave, poticanje kasnijega odlaska u mirovinu i povratka neaktivnih odgojitelja u sustav. Stoga je Ministarstvo pristupilo strateškom osmišljavanju dugotrajnih i održivih način osiguranja potrebnoga broja odgojitelja na tržištu rada. Osim dugoročnoga povećanja broja studijskih mjesta za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, razmatra se niz ostalih rješenja koja će, kada budu u potpunosti definirana, biti predstavljena javnosti", piše Ministarstvo.
Međutim, dostupni podaci ne potkrjepljuju navode Ministarstva. Spomenuta studija objavljena je u ožujku 2021. godine s jasnom uputom povećanja upisnih kvota kako bi se od 2025. povećao udio onih koji završavaju odgojiteljski studij. Na jesen 2020., uoči objavljivanja Studije, na najvećem učiteljskom fakultetu u državi, onom u Zagrebu, osigurano je 451 mjesto za studente prijediplomskog studija ranog i predškolskog odgoja. Unatoč preporuci, u narednim godinama taj se broj nije povećao ni za jedno mjesto, da bi se za aktualnu akademsku godinu 2024./2025. upisna kvota, prema podacima objavljenim na stranicama Sveučilišta u Zagrebu, smanjila za čak 100 mjesta, na 351.
Novi vrtići do 2030.
Kad je riječ o prostornim nedostacima, Ministarstvo navodi kako će se taj problem riješiti praktički sam od sebe jer će nastaviti rasti "trend povećanja djece koja pohađaju dječji vrtić", zbog čega će se "smanjivati broj djece obveznika predškole" - kao da nije riječ o istoj djeci koja zahtijevaju isti vrtićki prostor i kadar, bez obzira vode li se kao vrtićarci ili predškolci. Ističu također kako je Vlada osigurala 260 milijuna eura za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova za više od 25.800 dodatnih mjesta u vrtićima, s ciljem da do 2030. svako dijete ima mjesto u vrtiću. A predškola bi trebala krenuti - sljedeće jeseni.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....