VIJEĆE IMA 17 ČLANOVA

ŠTO SE DOGODILO S POVJERENSTVOM ZA SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU? Nije se sastalo od studenoga, a imaju četiri dana do isteka roka

 
 Damjan Tadić / CROPIX

Vijeće za suočavanju s prošlošću koje bi do 1. ožujka ove godine, dakle do idućeg četvrtka, Plenkovićevoj Vladi trebalo isporučiti preporuke za ono što je njegova Vlada nazvala “suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima” nije se sastalo od studenog prošle godine. Iako su mu za dovršetak posla koji im je Vlada namijenila ostala svega četiri radna dana, predsjednik toga tijela, akademik Zvonko Kusić, jučer nam nije znao reći kad će to tijelo imati završni sastanak na kojem će se pokušati usuglasiti oko preporuka koje bi trebalo uputiti Vladi.

“Radi se, radi se... Nadam se da nećemo produljivati zadani rok”, kazao nam je jučer predsjednik HAZU-a Kusić kojeg je premijer na sjednici 2. ožujka 2017. imenovao na čelo Vijeća sastavljenog od 17 članova - povjesničara, pravnika, politologa i ostalih stručnjaka. Na pitanje kad će održati zadnju sjednicu Vijeća, Kusić je odgovorio: “Plenarnu sjednicu još nemamo zakazanu”.

Konsenzus

S obzirom na to da bi Vijeće preporuke trebalo donijeti konsenzusom svih 17 članova, Kusića smo pitali zbog čega od studenog prošle godine, čak tri mjeseca, nisu održali ni jednu sjednicu. “Plenarne sjednice nisu učinkovite, to tijelo ima 17 članova, mnogi imaju potrebu govoriti na njima i traju dugo. Radimo u manjim skupinama što je učinkovitije”, odgovorio je.

Pitali smo ga hoće li na plenarnoj sjednici uspjeti postići konsenzus oko preporuka Vladi. “Nastojat ćemo i trudimo se oko toga”, rekao je. “Vlada nam je dala zadaću da joj isporučimo zaključke i mi ćemo joj isporučiti dokument. Ne znam kako će Vlada postupiti s tim dokumentom u slučaju da se oko njega ne usuglasimo već donesemo odvojena mišljenja. To nije regulirano odlukom o osnivanju Vijeća”, dodao je Kusić.

Na pitanje je li radna skupina sastavljena od pravnika, a koju koordinira bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, predložila izmjene postojećih zakona koji reguliraju upotrebu fašističkih i komunističkih simbola i ostale aspekte odnosa prema tim režimima, ili je zaključila da je postojeći pravni okvir dovoljno dobar, samo je sudska praksa neujednačena, Kusić je odgovorio. “To još ne mogu reći, jer to još nije riješeno”.

U odluci Vlade o osnivanju Vijeća stoji da će to tijelo “nastojati postići suglasje u donošenju svojih odluka”. U Vladinoj osnivačkoj odluci, međutim, ne piše što ako se članovi vijeća ne uspiju usuglasiti, već preporuke donesu većinom glasova, ili se podjele pa donesu odvojene, međusobno različite preporuke. Dio stručne i šire javnosti ovo tijelo smatra suvišnim, a na njegovo osnivanje od početka gleda kao znak manjka hrabrosti i odlučnosti Plenkovića da pošalje jasne poruke vezane uz veličanje simbola iz doba NDH i povijesnog revizionizma u odnosu na Drugi svjetski rat i režim NDH.

Vujićeva komisija

Neslužbeno od više članova toga tijela doznajemo da bi završni dokument oko kojeg će se 17 članova vijeća nastojati usuglasiti trebao imati dva dijela: u prvom bi se definirao načelan odnos prema dvama režimima, fašizmu i jugoslavenskom od 1941. do 1945., a drugi bi trebao sadržavati konkretne preporuke o odnosu prema njima.

Prvi dio dokumenta koji je pisala radna skupina predvođena Antunom Vujićem je bio gotov još u studenom. U njemu se, tvrde naši izvori iz Vijeća, konstatira da se ne može izjednačavati režim NDH s onim iz doba Jugoslavije od 1945. do 1990.

Problem

Taj načelni dio preporuka poziva se na izvorišne osnove Ustava RH u kojem se navodi da se hrvatska država temelji na odlukama ZAVNOH-a iz 1943. nasuprot proglašenju NDH. Oko prvog, načelnog dijela dokumenta Vijeće se usuglasilo, premda ne glatko. Problem postoji oko drugog dijela koji sadrži konkretne preporuke koje je pripremila radna skupina predvođena Omejec.

Doznajemo da te preporuke sadrže izričitu zabranu upotrebe fašističkih simbola i da se pozivaju i na odluku Ustavnog suda iz listopada kojom je ukinuta odluka o imenovanju ulice “10. travnja” u selu Slatinski Drenovac.

“Moguće je”, kaže nam neslužbeno jedan od članova Vijeća, “da zbog postizanja konsenzusa iz završnog dokumenta izbacimo sve dijelove oko kojih se ne možemo usuglasiti, ali tada bi to bio jedan vrlo općenit i neupotrebljiv dokument.”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:59