ŠTO SE DOGAĐALO IZA ZATVORENIH VRATA? Merkel odnos Srbije prema migrantima hvalila, a o Hrvatskoj upadljivo šutjela

“Ako gledamo interese Republike Hrvatske, onda je sastanak u Bruxellesu bio dobar. Zadovoljni smo jer Frontex stiže na granicu sa Srbijom pa kada bismo ocjenjivali kvalitetu dogovora, to je čista četvorka”, komentirali su u Vladi sastanak vodstva EU i deset europskih premijera posvećen izbjegličkoj krizi.

Prema informaciji kojom raspolaže Jutarnji list, kancelarka Angela Merkel pojasnila je u neslužbenom razgovoru što je trenutno najvažnije političko pitanje u Europi. To je, ispričao je sudionik skupa, namjera Njemačke i Austrije da za približno dva tjedna ili malo dulje postignu dogovor s Turskom, odakle stiže velika većina migranata.

Kupovanje vremena

Bruxellski summit bio je svojevrsno kupovanje vremena kako bi se u te dvije zemlje ublažilo nezadovoljstvo javnosti zbog velikog broja izbjeglica.

Kada se nedavno sastala s premijerom Recepom Tayyipom Erdoğanom, Angela Merkel zatražila je da Turska čvrsto osigura granicu s Grčkom, što bi zaustavilo dolazak novih stotina tisuća izbjeglica u EU. Zauzvrat bi uslijedila novčana nagrada, ali i ubrzanje eurointegracija. Njemačka je ove godine spremna otvoriti poglavlje 17 o ekonomskoj i monetarnoj politici te pripremiti poglavlja 23 i 24, koja tretiraju područja pravosuđa i temeljnih prava te pravde, slobode i sigurnosti.

Merkel vodila riječ

Razumije se da je i sastanak u Bruxellesu organiziran na inicijativu Angele Merkel, koja pokušava uvjeriti premijere država koje se nalaze na izbjegličkoj ruti da u svojim zemljama što dulje zadrže migrante. Što je dijelom uspjela, ali iz hrvatske perspektive Milanović je nedvosmisleno dao na znanje da neće predugo zadržavati migrante. “Na njezino pitanje koliko dugo možemo zadržati ove ljude, odgovorili smo dva dana”, ispričao nam je visokopozicionirani dužnosnik.

To je razlog što je njemačka premijerka pohvalila način na koji se Srbija odnosi prema migrantima, a o Hrvatskoj je upadljivo šutila. Dok je Milanović ustrajao na stavu da je uloga Hrvatske u ovoj krizi u tome da korektno transferira ljude, Aleksandar Vučić je izjavio da je Srbija spremna brinuti se o migrantima koliko treba. Iako je poznato da za to nemaju dovoljno kapaciteta.

Nerealni zaključci

S druge strane, unatoč nedavnoj javnoj svađi Milanovića i Vučića, srpski premijer je podržao hrvatskog kada je Miro Cerar tužio da Zagreb u Sloveniju šalje previše migranata. Cerar je iznio brojku od 15.000, što su Vučić i Milanović demantirali uz pojašnjenje da ih nije više od deset tisuća jer ih toliko na dan iz Srbije uđe u Hrvatsku, a onda dalje do Slovenije.

U hrvatskoj delegaciji prevladava stav da je nerealan onaj dio zaključnog dokumenta u kojem se predlaže da zemlje zapadnog Balkana prihvate 50.000 izbjeglica. Za prihvat tolikog broja ljudi ne postoje kapaciteti, ali ni izbjeglice ne pokazuju želju za zadržavanjem u balkanskim državama. Ako bi netko na ovu obavezu pokušao prisiliti vlade zemalja na izbjegličkoj ruti, iz Banskih dvora odgovaraju da je u nedjelju “potpisan politički dogovor, a ne pravni sporazum”.