Objavljena privatna elektronska prepiska između Martine Dalić, potpredsjednice Vlade, i konzultanata i stručnjaka bacila je novo svjetlo na proces donošenja Zakona o postupku izvanredne uprave i stoga ćemo pokušati analizirati što su novog donijeli ovi dokumenti, a koje su stare dvojbe dodatno pojačane.
1. Donose li objavljen mejlovi nešto suštinski novo?
- Ne, zbog toga što se znalo da je Martina Dalić konzultirala druge stručnjake na neformalnoj razini.
2. Što objavljeni dokumenti govore o prvotnim, ciljevima Vlade vezanim za lex Agrokor?
- Čini se da je prvi impuls Vlade bio da vlasnički “preuzme” Agrokor i omogući novu kreditnu liniju Agrokoru kako bi se platili dospjele obveze prema dobavljačima i kreditorima i kako bi se izbjegla kriza likvidnosti. Tijekom izrade zakona se od toga odustalo i zadnja, deveta verzija je “predala” Agrokor u ruke vjerovnika, uz nužni potpis Ivice Todorića. Osim toga, činjenica da je prvi mejl datiran 24. veljače govori kako nije bilo “velike urote za rušenje Todorića”, jer je kreditni rejting Agrokora srušen, a pad cijena obveznica započet mjesec i pol dana prije. Naravno, moguće je da je Vlada naknadno, početkom travnja, više preferirala novu izvanrednu upravu putem lex Agrokora, nego Antonija Alvareza.
3. Je li sporno što su se konzultacije sa stručnjacima provele na taj način i što su neki od tih stručnjaka naknadno bili angažirani najprije kratko u izvanrednoj upravi, a potom kao podizvođači glavnog savjetnika Agrokora AlixPartnersa?
- Da, bilo je potrebno da se oformi radna skupina i da se potpišu ugovori o povjerljivosti zbog toga što su sve informacije o kreiranju zakona, političke i financijske, bile politički i tržišno osjetljive. Martina Dalić u svoju obranu tvrdi da se lex Agrokor radio na brzinu u cilju sprečavanja prelijevanja krize Agrokora na ostatak gospodarstvu, a da je kasnije AlixPartners birao svoje suradnike.
4. Radi li se, u tom dijelu, o političkoj, moralnoj ili pravnoj odgovornosti?
- Martina Dalić je svjedočila dvaput pred saborskim istražnim povjerenstvom, jednom pred matičnim saborskim odborom, a potom je dobila podršku u Hrvatskom saboru kada se glasovalo o tome ima li i dalje povjerenje zastupnika. I dalje ima podršku premijera i vladajuće koalicije, a DORH još uvijek provodi istražne radnje temeljem prijava Ivice Todorića i anonimne prijave.
5. Je li sporno to što je Ivan Crnjac, bivši šef financija Agrokora, dostavio Martini Dalić u veljači financijske i pravne dokumente Agrokora?
- Crnjac navodi kako je to radio po nalogu Ivice Todorića, pa se onda postavlja pitanje je li to smio raditi Ivica Todorić. Tu se onda postavlja pitanje prirode tih dokumenata, u smislu jesu li ti dokumenti sadržavali neke informacije koje nisu bile javno dostupne za ostale sudionike na tržištu (Agrokorove kompanije su na burzi), a to je onda pitanje za Hanfu i DORH.
6. Koliko je problematična činjenica da je Martina Dalić Borisu Šavoriću početkom ožujka 2017., prije nego je išao na sastanak s imateljima PIK obveznice (obveznice Agrokora za koje je Todorić založio dionice Agrokora) napisala: “Ubacite bubu da bi bilo mudro uspostaviti neki kontakt s državom - tipa uvijek je dobro u ovakvim državama kao Hrvatska biti u nekom kontaktu s državom. Nije to USA”.?
- Ta se izjava može shvatiti dobronamjerno, u smislu da država želi imati kontakt s kreditorima Todorića osobno, ali podredno i Agrokora, a može se shvatiti i tako da je potpredsjednica Vlade izašla iz prostora “nužne obrane” interesa RH. No, ta rečenica daje naslutiti kako Martina Dalić niti itko iz njezina kruga prije nije kontaktirao imatelje obveznica, što također ruši “teoriju urote”. Ipak, odgovor i na to pitanje dat će istraga DORH-a.
7. Što govori podatak da je Petar Miladin, profesor Pravnog fakulteta, zahtijevao da se izvanredni upravitelj bira s liste stečajnih upravitelja, ali da njegov zahtjev nije uslišen?
- To može govoriti o tome da je u Vladi, ali u krugu konzultanata, prevladavalo mišljenje kako izvanredni povjerenik mora biti osoba od povjerenja Vlade, koliko god treba biti i stručna. Kako se moglo doznati, još je nekoliko profesora i stručnjaka je konzultirano u okviru te prepiske, ali njihovi komentari nisu objavljeni.
8. Može li se pretpostaviti odakle je prepiska došla u medije?
- Uvidom u mejlove može se uvidjeti kako većinom potječu od jedne grupe, a u njoj su Martina Dalić, Ante Ramljak, Tomislav Matić, Matko Maravić, Tonći Korunić, Branimir Bricelj, Boris Šavorić, Toni Smrček i Zoran Besak, bivši član uprave Etičke banke, kojeg je navodno predložio Most za tu neformalnu radnu grupu. Zanimljivo je da jedini Besak nije izrijekom spomenut u tekstu Indexa, kao što je zanimljivo da su članovi Etičke banke prije par tjedna progovorili o svom angažmanu u kreiranju lex Agrokor.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....