STIGLI REZULTATI NOVE ANKETE: SDP sve više bježi HDZ-u, Mostu ponovno raste podrška

Objavljeno je mjesečno istraživanje CRO Demoskopa koja je provedeno od 1. do 3. lipnja. Situacija na političkoj sceni ponešto je izmijenjena na u odnosu na protekli mjesec. Tako je SDP pretekao HDZ, a Most je zaustavio potpore, ali ih je ipak pretekao Živi zid.

Da su održani parlamentarni izbori početkom lipnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-58%), SDP bi bio relativni pobjednik izbora. Na vrhu ljestvice tako bi bio SDP s 30,5%, dok je lani u isto doba imao potporu od 24%. Sada je HDZ drugi s izborom od 26,3%, a lani u lipnju 30,2%. Za treće se mjesto već dulje vrijeme bore Živi zid i Most. Trenutno je Živi zid treći s izborom od 7,4 posto, a Most četvrti s izborom od 6,4 posto. Tako je Most nakon pet mjeseci pada izborne podrške zaustavio negativni trend te smanjio razliku u odnosu na Živi zid. Ako je suditi prema ovim pokazateljima čini se da su aktualni događaji oko Vlade RH naštetili izbornoj potpori HDZ-u, a Mostu donijeli pozitivne učinke, piše HRT.

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 19,6 posto (prema 20,7 posto iz svibnja). Bivši premijer Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 13,1 posto što je ujedno i njegov najbolji rezultat od prošlih parlamentarnih izbora. Nitko, odnosno niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora bilježi izbor od 12,8 posto što je najveći rezultat u posljednjih godinu dana. Na četvrtom je mjestu Ivan Sinčić s izborom od 8,8 posto što je njegov najbolji rezultat od pojave na političkoj sceni. Aktualni premijer Tihomir Orešković je sada na petom mjestu s izborom od 6,9 posto (prema 12,5 posto iz svibnja, odnosno 17,8 posto iz travnja). Slijedi njegov drugi potpredsjednik Vlade, Božo Petrov s izborom od 4,8 posto (rast od 1,9 postotnih bodova u odnosu na svibanj), dok je prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko na devetom mjestu s izborom od 2,3 posto (pad od 0,6 bodova u odnosu na prethodni mjesec). Među prvih deset političara su još i Josip Leko s 3,4 posto, Tonino Picula s 2,8 posto i Ivo Josipović s 2,0 posto.

Na čelu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara već dugo drže Tomislav Karamarko i Zoran Milanović. Izbor Karamarka iznosi 37,4 posto (prema svibanjskih 34,3 posto), a Milanovića 26,4 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 20,7%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,5%), dok je Božo Petrov na četvrtom mjestu s izborom od 5,3 posto (u svibnju 3,1%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još suNenad Stazić (2,7%), Zlatko Hasanbegović (2,6%), Kolinda Grabar Kitarović (2,5%), Ivo Sanader (2,3%),Tihomir Orešković (1,1%) i Milorad Pupovac (1,0%).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca uvjerljivo najčešći izbor su i događaji oko Vlade, sukobi,zahtjev za opoziv što je najvažnija tema za 64,2 posto hrvatskih građanki i građana. Još se jedna tema izdvojila s nešto višim izborom: problemi oko kurikularne reforme i prosvjedi građana (11,6%). Tri su teme zabilježile izbor između 2 i 3 posto: Vladin plan i program reformi (61 mjera) s izborom od 3,0 posto, Hod za život i rasprave o zabrani pobačaja s 2,9 posto i odluka o promjeni statusa strateških poduzeća i rasprave o prodaji državnog udjela u 8 tvrtki s 2,5% izbora. Sve ostale teme i događaji bilježe manji izbor od 2 posto (uključujući i pozitivne rezultate BDP-a i industrijske proizvodnje).

Smjer kretanja zemlje podupire svega 9,1 posto građanki/građana (u odnosu 16,4 posto iz svibnja, 18,8 posto iz travnja, 20,6 posto iz ožujka, 24,1 posto iz veljače, odnosno 29,4 posto iz siječanja), dok ih 83,2 posto misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (u odnosu na 71,4 posto iz svibnja). Ne zna njih 7,7 posto (u svibnju 12,2%). Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a (37,8%) i HSLS-a (25%). Glasači ostalih stranaka koje čine još uvijek aktualnu većinu su znatno manje optimistični (Most 8,9%, BM 365 sa 6,7%, HSP AS 5%, HSS 0%). Među glasačima stranaka opozicije zabilježena je prilično niska razina društvenog optimizma: HNS (4,5%), Živi zid (1,9%), SDP (1,4%), a Hrid, HDSSB, IDS i NS Reformisti (po 0,0%). Među neodlučnima i apstinentima je zabilježen niski udio društvenih optimista (3,3% među neodlučnima i 1% među apstinentima).

Vlada RH je u ovomjesečnom istraživanju zabilježila nižu razinu potpore za svoj rad u odnosu na rezultate zabilježene prije mjesec dana. Ona sada iznosi 36 posto (u odnosu na 42% iz svibnja) i dominantno izvire iz biračkog tijela stranaka koje čine saborsku većinu (premda i u njihovom slučaju na nižoj razini u odnosu na prethodni mjesec). Povećan je udio onih koji ne podržavaju politiku Vlade i sada je razina nepotpore na 51,9 posto (u svibnju 41,5%). Udio neodlučnih se smanjio na 12,2 posto (s 16,5% u svibnju). Promjena odnosa prema Vladi RH potvrđen je i u ocjeni rada koja ovaj mjesec iznosi rekordno niskih 1,84. To je ujedno najnižu ocjenu neke Vlade RH od početka mjerenja (od siječnja 2004. godine; u tom se razdoblju izmjenilo 4 premijera: Sanader, Kosor, Milanović, Orešković).

Predsjednica Republike je za svoj rad dobila trojku, odnosno 3,04 (prema svibanjskih 3,07). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad bilježi ocjenu od 1,85 (prije mjesec dana 2,06). Tako su sve tri institucije izvršne i predstavničke vlasti zabilježile pad ocjene za rad što je jedan od pokazatelja i političke krize u zemlji.