vANJSKA POLITIKA

STAVOVI O ključnim političkim pitanjima Grabar-Kitarović i Milanović ne slažu se gotovo ni u čemu

 
 Goran Mehkek / HANZA MEDIA

Od troje favorita predsjedničke kampanje njih dvoje - aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i bivši premijer Zoran Milanović - poznati su biračima i lako je predvidjeti kakvu bi politiku vodili u idućih pet godina s Pantovčaka.

Treći, Miroslav Škoro, za sada je objavio samo kandidaturu i glavne obrise svog programa i teško je predvidjeti kako bi konzumirao ovlasti. Zato podsjećamo kakve su stavove po bitnim pitanjima koja ulaze u krug predsjedničkih ovlasti imali Zoran Milanović, a kakve Kolinda Grabar-Kitarović.

INICIJATIVA TRIJU MORA

Grabar-Kitarović: Inicijativu su 2015. godine pokrenuli hrvatska predsjednica i poljski predsjednik Andrzej Duda. Uključuje 12 članica EU koje se nalaze između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora (Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija). Ciljevi su poboljšati povezanost unutar regije na području energetike, transportne infrastrukture te digitalnih komunikacija, kao i smanjiti jaz između zapadne i istočne Europe.

Milanović: Nikada nije podržavao ovu inicijativu. U intervjuu koji je početkom siječnja 2018. godine dao Novoj TV rekao je kako je to “stara tlapnja” predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. – Nama je Jadran dosta. To je smiješna ideja kojom prije svega na živce idete Berlinu, pa čak i Moskvi. To je nepotrebno, drži se svoga – kazao je tada Milanović.

IZBJEGLIČKA KRIZA

Grabar-Kitarović: U jeku izbjegličke krize 2015. godine kada je Mađarska stavila na granicu bodljikavu žicu, a u Hrvatsku je ušlo nešto manje od 40.000 migranata, zalagala se za slanje vojske na granicu.

Milanović: Nije želio Hrvatsku opasati žicom, niti pretvoriti u hot spot. Vlada je osigurala transport migranata prema zapadu koji ih je tada, de facto, pozvao.

VIKTOR ORBÁN

Grabar-Kitarović: Otkad je stupila na dužnost razvija dobre odnose s Orbánom. U rujnu 2017. kada je Mađarska (i Slovenija) blokirala ulazak Hrvatske u OECD, Grabar-Kitarović je otišla u jednodnevni posjet Orbánu. Nakon sastanka s njim je poručila da blokada nije motivirana političkim odnosima, nego je “Mađarska nezadovoljna kako se prethodnih godina postupalo u slučaju Ina – MOL”.

U prosincu prošle godine primila je Orbána i naglasila dobre bilateralne odnose te potrebu razvoja Inicijative triju mora. Početkom lipnja u uredu Viktora Orbána osvanuo je zemljovid s otetim mađarskim teritorijima koji uključuju velike dijelove Hrvatske, od Međimurja, dijela Baranje do Kvarnera. Ured predsjednice nije reagirao.

Milanović: Na početku premijerskog mandata kazao je da mu je Orbán uzor, ali se to brzo promijenilo. Osobito nakon što je Hrvatska izdala uhidbeni nalog za predsjednikom Uprave MOL-a Zsoltom Hernadijem, a Mađarska ga odbila izručiti. Odnosi su se zahladjeli i zbog zastoja pregovora s MOL-om, a na posebno su niske grane pali nakon što su iz MOL-a stigle najave o zatvaranju rafinerije u Sisku.

U jeku izbjegličke krize Mađari su zaplijenili hrvatski vlak. Grabar-Kitarović je tada otišla kod Orbána, a Milanović je na to rekao da je njegovo društvo “Europska komisija, Juncker, Merkel, Faymann, Cerar – moderna, napredna Europa”, dok Hernadi, spor Ine i MOL-a i optužbe o kriminalu postaju snažni argument. Predsjednici je poručio da je s Orbánom trebala razgovarati o tim temama, a ne o vlaku.

ALEKSANDAR VUČIĆ

Grabar-Kitarović: U lipnju 2016. započela je razvijati dobre odnose s Vučićem. Sastali su se u Dalju, a druženje nastavili u hrvatskom selu Tavankut u Vojvodini te u Subotici gdje su potpisali deklaraciju. Obavezali su se rješavati pitanje manjina, nestalih, granice i druga otvorena pitanja.

Na njen poziv Vučić je u veljači 2018. bio u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj. Nije se ispričao za velikosrpski govor u Glini s početka 90-tih, a kritizirao je hrvatski Zakon o braniteljima. Donio je tri dosjea o nestalima, ali pogrešna.

No, predsjednica je nedavno izjavila kako ne misli da je pogriješila što je Vučića pozvala u Zagreb i kazala da bi to opet učinila.

Milanović: Vučić je u kolovozu 2015. predložio da se uvede zajednički dan sjećanja na žrtve sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Milanović je to glatko odbio. - Uz dužno poštovanje i sućut, niti mi ikome prepisujemo blagdane i žalovanja niti će itko to nama - kazao je.

Tijekom kampanje 2016. godine, u razgovoru s braniteljima Srbiju je nazvao “šakom jada”. Kasnije je to pokušao ublažiti. No, kazao je da će, postane li premijer, blokirati pregovore Srbije i EU, ako ne ukinu njihov zakon o univerzalnoj jurisdikciji, te da ne može surađivati i neće poštovati “ratne huškače i dušmane hrvatskog i srpskog naroda 90-ih Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:01