NAJEZDA

STANOVI, KUĆE, TERASE I UREDI POD INVAZIJOM NAPASNIKA Vodeća hrvatska stručnjakinja otkriva odakle odjednom svi ti smrdljivi martini, ose i stršljeni

 
Stršljen
 Profimedia, Panthermedia

Stanovnici Splita, ali i širega područja, već mjesecima u stanovima, kućama, na terasama, čak i uredima, uočavaju veći broj raznih kukaca - štitastih stjenica, žohara i raznih drugih poznatih im i nepoznatih "buba" i "baja", ali posebno puno je stršljena i osa, javlja Slobodna Dalmacija.

Poznato je da svoja legla ose i stršljeni najčešće oforme na skrovitim mjestima; potpuno netipično, međutim, "viseće" gnijezdo su napravili i točno iznad ulaznih vrata privatne kuće u jednom splitskom kvartu; u susjednom kvartu stanari također privatne kuće otkrili su na vanjskom zidu svoje terase golemo osinje gnijezdo, shvativši odakle su ose dolazile zujati im oko tanjurâ u vrijeme ručka.

Iako se zamijećeno povećanje broja kukaca teško može nazvati baš invazijom, ipak ih ima znatno više, što su zabilježili i u tvrtki "Cian", koju građani za pomoć zovu češće nego inače.

A što je uzrok većoj brojnosti kukaca?

- Vjerojatno je došlo do poremećaja ravnoteže u prirodi. U ekosustavu vladaju određena pravila, postoji hranidbeni lanac, a ako se taj lanac poremeti, nečega će nestati, a nečega će se namnožiti - kaže izvanredna profesorica Biljana Apostolska, koja na Odjelu za biologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu predaje zoologiju beskralježnjaka.

Upozorava da se ne događa ništa što se nije događalo i ranije, no danas su ljudi informiraniji, više ih zanima što (im) se događa, istražuju po internetu i sve doživljavaju drukčije nego prije, bojeći se i kukaca i njihove najezde.

- Prirodnu ravnotežu najčešće poremeti čovjek - isušivanjem vodenih staništa, prekomjernom izgradnjom i drugim načinima oduzimanja staništa. Možda je smanjena određena skupina ptica. One korigiraju broj kukaca u prirodi, pa ako ih nedostaje u hranidbenom lancu, množe se kukci kojima se hrane, uključujući i zadružne kukce u koje spadaju ose, pčele, stršljeni, bumbari.

Ti kukci radije biraju divlju prirodu, ostali bi tamo, ali čovjek prirodu uništava pa je normalno da se kukci primiču i staništa traže bliže mjestima na kojima žive ljudi. To je njihovo prirodno ponašanje, ali mi to drukčije zapažamo i drukčije doživljavamo - objašnjava profesorica Apostolska.

Upoznaje nas, također, kako kukci imaju čuvare svojih gnijezda koji šalju informacije "vojnicima", pa ako im dojave o opasnosti, "vojnici" napadaju.

- Insekticidi nisu dovoljno jaki da ih unište. Za svako, i fizičko uklanjanje gnijezda osa i stršljena treba angažirati službene, obučene osobe. Ubod ose ili stršljena nije smrtonosan, osim za alergičare koji bi doživjeli anafilaktički šok. Stršljen ima više acetilkolina, tvari koja pojačava osjet boli, a ima i veći žalac koji prodire dublje u kožu, zato mu je ubod bolniji od uboda pčele.

Ljudi koji su alergični na grinje, prašinu itd., mogu biti alergični i na stršljena.

Prema mišljenju sugovornice Slobodne Dalmacije, Hrvatska je, na svu sreću, još uvijek u dobroj situaciji, još uvijek ima puno prirodnog okoliša; u nekim drugim zemljama poremećaj prirodne ravnoteže puno je uočljiviji.

- Za regulaciju brojnosti kukaca važna je i zimska temperatura. Uobičajeno hladna zima uništit će dio jajašaca ostavljenih da se na proljeće preobraze u jedinke, dio će se preobraziti. No, zbog klimatskih promjena naše zime više nisu tako hladne, pa "preživi" veći broj jajašaca ostavljenih za iduću sezonu, bude više kukaca, više se njih razmnožava i tako im se povećava populacija - kaže na koncu profesorica Apostolska.

S rastom temperature raste i apetit štetočina

Sa svakim porastom prosječne globalne temperature za jedan Celzijev stupanj štetočine diljem planeta jest će 10 do 25 posto više usjeva žitarica, riže i kukuruza, važnih za prehranu milijarda stanovnika Zemlje, izneseno je u znanstvenoj studiji nedavno objavljenoj u časopisu Science. Povećanje temperature na površini Zemlje za dva Celzijeva stupnja značilo bi ukupan gubitak od 213 milijuna tona ključnih žitarica u odnosu na današnjih 166 milijuna. Povećanje temperature, izneseno je u studiji, povećava i metabolizam kukaca, kao i njihov apetit, te stimulira njihovo razmnožavanje.

Tigrasti komarac i palmina pipa

Povremeno i kod nas bude introduciranih vrsta - na primjer, tigrasti komarac, ili palmina pipa.

- Vidjeli ste i sami koliko je štete po Dalmaciji napravio kukac "uvezen" iz Afrike koji buši provodne cijevi kojima palma transportira vodu do lišća. U našem podneblju palmina pipa nema prirodnih neprijatelja, a kad je, s dubrovačkog područja, stigla prva dojava o pojavi pipe i razaslano upozorenje, to u nadležnim službama nije izazvalo reakciju. Posljedice smo vidjeli - palme osušenog lišća po rivama i vrtovima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 00:48