Srbija za Hrvatskom zaostaje deset godina!

BRUXELLES - Srbija je ponovno postala miljenica Europske Unije. O njoj ovih dana s oduševljenjem govore i povjerenik za proširenje EU Štefan Füle i visoka predstavnica Catherine Ashton, ali i mnogi ministri država članica EU.

Odluka predsjednika Srbije Borisa Tadića da u zadnji čas pristane na kompromis s Europskom Unijom i promijeni prijedlog Srbije za Rezoluciju o Kosovu, koja je usvojena na Općoj skupštini UN-a, u Bruxellesu je primljena kao “povijesni zaokret” Srbije. Beograd i Priština pristali su na dijalog o rješavanju “praktičnih pitanja”, a Europska Unija će posredovati u tom dijalogu.

Nagrađena konstruktivnost

U konačnici taj dijalog je postao i uvjet za ubrzanje puta Srbiji prema EU i otvaranje iste perspektive i za Kosovo. No to će biti, procjenjuju u Bruxellesu, dug proces, koji bi u konačnici rezultirao članstvom Srbije i Kosova u EU i “nekom vrstom priznanja Kosova od Srbije”.

Ipak, nagla volja Bruxellesa da Srbiji sada ubrza put prema EU već nailazi na prepreke. Prvi formalni korak koji bi EU trebao napraviti jest da Vijeće razmotri formalni zahtjev za članstvo Srbije i da mandat Europskoj komisiji za izradu mišljenja.

Kako bi se nagradila “konstruktivnost Srbije” već je planirano da ta odluka bude na dnevnom redu na sljedećem sastanku ministara EU-a, 26. listopada. Srbija je zahtjev predala već krajem prošle godine, ali je ta aplikacija ostala u ladici.

Sada je 26 država EU spremno poduzeti taj korak i početi proceduru oko izrade avisa, ali procjenjuje se da će ju Nizozemska još jednom blokirati, iako je izolirana.

Naime, Serge Bramertz prošlog je tjedna izjavio da “Srbija ne surađuje dovoljno s Haaškim sudom”, što je izuzetno loša ocjena. Ta izjava zapravo znači da je suradnja Srbije sada lošija nego u lipnju, i zato Nizozemska, koja još uvijek nije sastavila ovu vladu, teško može dati pristanak u Vijeću EU-a da se u ovakvim okolnostima Komisiji daje zeleno svijetlo za izradu avisa za Srbiju. Bramertz je, k tome, podsjetio kako je za suradnju država regije s Haaškim sudom “uvjetovanost od EU-a bila ključna”.

Strogost koju je EU pokazao u slučaju Hrvatske suradnje s Haaškim sudom, uključujući i zbog spornog traženja topničkih dnevika, također je razlog zbog kojeg bi brza odluka o Srbiji bila viđena kao ustupak.

Tek mali korak

Ako EU i donese odluku, to je tek mali korak. Hrvatskoj je od predaje zahtjeva za članstvo 2003. do prosljeđivanja mandata Europskoj komisiji trebalo tek nekoliko dana, a Srbiji već sada traje gotovo godinu dana. U sjedištu EU-a u Bruxellesu, uvjeravaju nas da “nikakvih popusta u procesu proširenja neće biti ni za koga, pa ni za Srbiju“.

Od svih država regije tražit će se - onako kako se to sada očekuje od Hrvatske, koja je pred zaključenjem pristupnih pregovora - da 100 posto ispune sve uvjete. Zato se i procjenjuje da će Srbija, u najoptimističnijem slučaju, do članstva u EU doći negdje iza 2020. godine.

Do tada ona mora urediti odnose s Kosovom kao neovisnom državom jer, kako priznaju mnogi dužnosnici EU, “teško je zamisliti da Srbija uđe u EU bez riješenih odnosa s Kosovom, jer EU ne želi sebi stvoriti probleme”.