ZAGREB - Ispred zgrade Hvidre u Slovenskoj 21 uskoro bi trebao biti postavljen spomenik hrvatskim ratnim vojnim invalidima i žrtvama Domovinskog rata.
No za razliku od mnogih drugih spomenika, neće to biti nikakva bista, figurativni spomenik s ikakvim vjerskim ili političkim konotacijama, nego jedan posve drukčiji spomenik koji na profinjeni način čuva sjećanje na Domovinski rat, slavi pobjedu i oslobođenje teritorija Hrvatske te daje nadu u bolje sutra.
Spomenik je to koji podsjeća i ne zaboravlja, a ujedno je i suvremena arhitektonska intervencija koja će gradu dati novu urbanu dimenziju u oblikovanju javnih prostora.
Humci i granate
Zapravo cijela priča vezana uz spomenik, počevši od natječaja koji je provelo Društvo arhitekata Zagreba u suradnji s Hvidrom, pro bono rada stručnog žirija, dodatnih konzultacija s braniteljima, izuzetno je lijepa i topla, a ona kao i ovo suvremeno spomen-obilježje koje su izradili 26-godišnji arhitekti daje nadu u bolju budućnost, neku bolju Hrvatsku.
Tim pobjedničkim radom Ive Baljkas, Mire Romana te Luke Vlahovića, spomen-obilježje postaje cijeli park ispred zgrade Hvidre, a snažna simbolika postiže se upotrebom čahura topovskih granata te zelenim humcima koji podsjećaju na ožiljke nastale u Domovinskom ratu.
Interakcija i promišljanje
- Čahure koje inače služe za destrukciju prostora sada postaju gradbeni element. One su umnožene u beskonačnost te simboliziraju sve žrtve Domovinskog rata. No, neki dijelovi imaju sitne tektonske pomake, odnosno zelene humke ili zapravo ožiljke. Ti ožiljci simboliziraju patnju, ali pružaju i nadu jer iz njih raste trava i stabla koji simboliziraju oslobođen teritorij Hrvatske iz kojega izvire novi život - rekli su arhitekti, objašnjavajući da taj spomenik ne ide “na prvu”, nego od posjetitelja traži interakciju i promišljanje o Domovinskom ratu.
Monumentalnost koja je kod ovakvih spomenika nužna postiže se zlatnom bojom čahura, a ideja je da čahure topovskih mina budu autentične, iz Domovinskog rata.
Ta ideja braniteljima se sviđa, kaže Milena Suknaić, predstavnica Hvidre, a dio koji im je nedostajao je prostor na kojem mogu zapaliti svijeće. - U prvom krugu natječaja dodijelili smo dvije jednakovrijedne druge nagrade jer ni ovaj ni rad arhitektice Ane Coce nije bio potpun. U suradnji s braniteljima napravili smo dopunu programa i krenuli u drugi krug natječaja. Rad Ive Baljkas, Mire Romana i Luke Vlahovića odlično je odgovorio na sve dopune programa uzdignuvši plohu trga te napravivši i mjesto uz koje će ljudi zapaliti svijeće, ostaviti cvijet i pomoliti se - rekla je Jadranka Kruljac Polak, predsjednica žirija. Taj novi dio, odnosno uzdignuta ploha trga, umjesto čahura ima samo metalni obruč, a on je vidljiv sa svih strana.
Želja udruga branitelja je da spomenik bude otvoren za Dan branitelja, 30. svibnja te da se osim spomen-obilježja uredi i pročelje na kojem bi bila ispisana imena poginulih branitelja grada Zagreba.
Mirogoj je daleko
Njegova cijena relativno je mala te bi s uređenjem pročelja zgrade stajala milijun kuna, a cijena bi mogla biti i manja ako se čahure dobe donacijama.
- Smatramo da bi Ministarstvo branitelja moralo pronaći novac za financiranje tog spomenika. Nakon uklanjanja Zida boli u Zagrebu ne postoji niti jedno spomen-obilježje braniteljima i žrtvama Domovinskog rata. Mirogoj je daleko od grada - navela je Milena Suknaić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....