SPLIT PRED DEMOGRAFSKOM KATAKLIZMOM Dramatični apel stručnjaka: 'Za pet godina grad bi mogao imati manje od 150.000 stanovnika!'

U Hrvatskoj je lani rođeno najmanje djece od kada se bilježi statistika, samo 38.142, a još gore od toga zvuči podatak da je registrirana rekordna razlika između broja živorođenih i umrlih, piše Slobodna Dalmacija.

Hrvatska postaje sve starija zemlja koja drastično gubi stanovništvo, a da će biti još gore, nagovještava činjenica da u Hrvatskoj živi 375.500 ljudi starijih od 75 godina, a samo 202.000 djece mlađe od četiri godine. Iako ćemo se načekati da državni Zavod za statistiku objavi statističke podatke za pojedine gradove i županije, nema nikakve sumnje da i Split dijeli demografsku kataklizmu Hrvatske, piše Slobodna Dalmacija.

Gerijatrija

Split postaje grad sredovječnih i starih ljudi, a mladi bježe u susjedne općine i gradiće, najviše zato što su im tamo stambeni kvadrati jeftiniji. Ili, kako je nekidan komentirao naš čitatelj: prije su djeca išla kod babe na selo, a sada dolaze kod babe u grad. Depopulacija stanovništva najuočljivija je u užoj gradskoj jezgri, najviše zbog apartmanizacije.

A da Split posljednjih godina drastično gubi stanovništvo, svjedoče i podaci iz studije o demografskom razvoju Splita, koje su, po narudžbi gradske uprave, izradili demograf dr. Stjepan Šterc i geografkinja Ana Jurić. A brojke su toliko alarmantne da su ovi stručnjaci zaključili kako je Split na korak do demografskog sloma.

Ustvrdili su da grad Split bilježi depopulaciju ukupnog stanovništva još od 1991. godine i da godišnje gubi 1113 stanovnika. Naime, Split je 1991. imao 189.388 stanovnika, deset godina kasnije 175.140, a 2011. godine pao je na 167.121 stanovnika.

- Takvim bi tempom Split mogao do popisa stanovništva 2021. godine pasti možda čak i ispod 150.000 stanovnika. Depopulacija drugog po veličini grada u Hrvatskoj s obzirom na njegovu gravitacijsku snagu najbolji je pokazatelj u kakvoj je situaciji cijela Hrvatska.

Upravo je u Splitu posebno vidljiv trend smanjivanja središnjeg gradskog naselja i seljenja stanovništva u prigradske urbanizirane zone kvalitetnijeg i jeftinijeg stanovanja, kakav već u razvijenim europskim zemljama traje nekoliko desetaka godina.

Nije to preseljavanje vezano samo za samostalna naselja unutar grada Splita, nego i za preseljavanja prema susjednim gradovima, primarno Solinu i Kaštelima. Treća struja iseljavanja išla je prema Zagrebu, a četvrta izvan Hrvatske, prema razvijenim europskim i ostalim zemljama - ističu autori studije.

Upitna budućnost

Zabrinjavajuće je i što je ova studija potvrdila kako splitsko stanovništvo spada u vrlo staru populaciju jer su odnosi gotovo izjednačeni, s time da prevladava stara i starija populacija, koje ima gotovo četvrtina u ukupnom stanovništvu 2011. godine.

Pesimizam potkrepljuju i podaci prema kojima je 2013. godine u našem gradu rođeno 1557 djece, a umrlo 1839 ljudi. Prema prethodnoj godini, to je gotovo nevjerojatno smanjenje rodnosti za čak 10,5 posto i povećanje smrtnosti za 62 osobe ili 3,4 posto.

Upravo ovaj podatak morao bi zabrinuti sve planere razvoja grada Splita, jer će svaki nastavak ovakvih pokazatelja za 2013. godinu u narednom razdoblju dovesti u pitanje neki od osnovnih gradskih sustava, poručuju autori studije, ali ipak nude i tračak optimizma:

- Usprkos svim problemima s kojima se žene i obitelji nose, za podizanje rodnosti iznad prosječne godišnje smrtnosti u gradu Splitu bi se već danas trebalo roditi barem tisuću djece više kako bi se osiguravala obnova stanovništva, a to znači kako bi se rodnost žena u fertilnom razdoblju trebala povećati na 6,5 posto žena u tom razdoblju koje bi rodile godišnje.

Za početak to izgleda kao malo moguća varijanta, ali kad se vidi udjel žena starosti 20 do 29 godina u ukupnom fertilnom kontingentu koji iznosi 27,3 posto ili 11 389 ukupno, jasno je kako potencijal postoji. Kada bi svaka peta žena rodila jednom godišnje, mogli bismo osigurati obnovu - ističe Šterc, te zaključuje:

- Želi li Split u budućnosti imati racionalni demografski i ukupni razvoj, morat će poticati primarno demografsku revitalizaciju.

Da, morat će.

Skupi vrtići

A Zrinka Radunić, majka dvoje djece i koordinatorica Udruge RODA za Split i Dalmaciju, smatra kako Split bilježi pad broja novorođenčadi prvenstveno zbog preskupe cijene stambenog kvadrata, zbog čega mlade obitelji bježe u susjedna mjesta i gradove. No, ima i nekoliko vrlo konkretnih prijedloga kako povećati natalitet u Splitu.

- Grad Split bi trebao osigurati besplatne udžbenike školskoj djeci te osnovati dovoljan broj dječjih vrtića kako bi roditelji bili sigurni da će imati gdje s djecom kad počnu raditi. Ne zaboravimo i da samo nekoliko osnovnih škola na područja Splita ima organiziran cjelodnevni boravak djece i da je cijena tog produženog boravka za splitske roditelje jedna od najskupljih u državi. To se mora promijeniti - ističe Zrinka Radunić.