NA 30 DO 50 GODINA

SPAS DRŽAVE OD BANKROTA Ne zapnu li pregovori, autoceste u koncesiju idu krajem godine

Zagreb, 220411.Lucko.Naplatne kucice.Hrvatski gradjani odlaze na produzeni uskrsnji vikend.Na slici: Guzva na naplatnim kucicama.Foto: Goran Mehkek / Cropix
 Goran Mehkek / Cropix

ZAGREB - Pregovori o monetizaciji autocesta odnosno njihova davanja u dugogodišnju koncesiju, trebali bi završiti do kraja godine, rekao je Hini izvor upućen u taj proces.

Nakon što se na poziv za iskazivanje interesa za monetizaciju javilo nekoliko ponuđača, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture prišlo je izradi koncesijskog ugovora, dok je ponuđačima koji su iskazali interes otvoren data room u kojem se mogu detaljnije upoznati s poslovanjem Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb, kaže Hinin izvor.

Kada koncesijski ugovor, odnosno njegov nacrt, bude gotov, on će biti dan ponuđačima kojima će onda biti zadan rok za dostavu obvezujućih ponuda.

Potom slijedi pregovarački postupak s jednim ili više ponuđača. Ako pregovori ne zapnu, trebali bi završiti do kraja godine i upravo zato koncesijski ugovor mora biti što kvalitetniji kako ne bi bilo iznenađenja i nejasnoća za potencijalne koncesionare.

Hinin izvor kaže da nema novih ponuda u odnosu na one koje su pristigle na poziv za iskazivanje interesa. Dodaje da će postupak biti otvoren javnosti po ulasku u fazu obvezujućih ponuda kada će biti javno komunicirano s kim se pregovara i kakav je koncesijski ugovor.

Vlada je početkom srpnja prošle godine prihvatila model monetizacije javnog duga Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta na rok od 30 do 50 godina. Prema predloženom modelu, monetizacija javnog duga HAC-a i ARZ-a provela bi se dodjelom koncesije za upravljanje i održavanje autocesta (1.024 km) na rok od 30 do 50 godina, uz jednokratnu koncesijsku naknadu od 2,4 do 3,2 milijarde eura, ovisno o trajanju koncesije. Vlada drži da je monetizacija javnog duga HAC-a i ARZ-a nužna jer je njihova ukupna kreditna zaduženost viša od 4 milijarde eura, a samo 2014. godine na naplatu stiže oko milijardu eura.

Kritičari monetizacije upozoravaju da monetizacija nije dobar posao, s kratkoročnim financijskim učincima koji bi služili za krpanje proračunskih rupa, uz izgubljen nadzor nad autocestama.

Monetizaciji putem koncesije protive se i sindikati koji smatraju da se HAC i ARZ rasprodaju kako bi se kratkoročno premostili dugovi te najavljuju raspisivanje referenduma. Boje se da bi koncesionar povećao cestarine, otpustio dio radnika i tako ostvario značajan profit pa se pitaju zašto dobit ne bi ostvarila Hrvatska.

Kao alternativa monetizaciji u javnosti su se spominjali izdavanje državnih obveznica čijom prodajom bi se financirali dugovi HAC-a i ARZ-a. Prema ocjenama nekih stručnjaka, ponuda dionica u inicijalnoj javnoj ponudi je dobro rješenje za poduzeća kojima se dobro upravlja i troškovno su efikasna, što nije slučaj s HAC-om ni ARZ-om.

Interes javnosti za monetizacijom porastao je ovih dana, u kontekstu najnovijih podataka o rastu hrvatskog javnog duga. Tako je ministar financija Boris Lalovac jučer kazao da ga hrvatski javni dug zabrinjava jer njegovo povećanje podrazumijeva provođenje puno težih reformi u budućnosti te je izrazio nadu da će se do kraja godine provesti monetizacija autocesta kako bi se dug smanjio.

Cilj je da se monetizacija isključivo koristi za smanjivanje javnog duga, kaže Lalovac koji se nada da će do kraja godine biti završena monetizacija autocesta.

Pritom procjenjuje da bi se monetizacijom moglo dobiti otprilike 3 milijarde eura pa bi se za toliko smanjio i javni dug.

Prema najnovijim podacima Eurostata, hrvatski javni dug dosegnuo je u prvom tromjesečju 221,8 milijardi kuna, što je za 1,6 milijardi više nego u prethodnom kvartalu. To čini 68 posto BDP-a, što je za 0,6 postotnih bodova više nego na kraju zadnjeg lanjskog tromjesečja.

Početkom ove godine Hrvatska je potpala pod proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod dopuštenih 3 posto, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

Analitičari upozoravaju da bi tijekom ove i iduće godine razina javnog duga mogla nastaviti rasti. Već jesenska promjena metodologije obuhvata duga opće države, u skladu s novom metodologijom ESA 2010, mogla bi značajno statistički utjecati na snažan rast javnog duga i njegovog udjela u BDP-u, s obzirom na to da postoji mogućnost da u obuhvat budu uključeni Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb s popriličnim obvezama.

Uključe li se i dugovi autocesta, kao i HBOR-a u izračun ukupnog javnog duga, njegov udjel mogao bi, kažu pojedini analitičari, premašiti i 80 posto BDP-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 21:10