Postupci energetskih odobrenja za elektrane moraju se po hitnom postupku ubrzati jer bi u protivnom Hrvatska mogla ostati bez OiE projekata, poručila nam je jučer direktorica Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske Maja Pokrovac u osvrtu na trenutno stanje rješavanja zahtjeva za energetska odobrenja elektrana na obnovljive izvore energije.
Kako doznajemo u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, naime, od 216 zahtjeva za energetska odobrenja novim elektranama na sunce,vjetar i druge ‘obnovljivce‘, koliko ih je podneseno Ministarstvu u veljači ove godine, do sada je riješeno samo deset zahtjeva, a među njima je samo jedna elektrana i dobila energetsko odobrenje.
‘Ako budemo moralo ovoliko čekati, odlazimo iz Hrvatske‘
- Apeliramo na Vladu RH da shvati poziciju u kojoj se nalaze projekti obnovljivih izvora energije jer već predugo stoje. Investitori će svoja financijska sredstva, ako i dalje budu morali ovoliko dugo čekati, uložiti u neku drugu zemlju u kojoj je sustav uređen, a svi parametri poznati - upozorava Maja Pokrovac. Dodaje kako su ‘ulagači imali puno razumijevanja i strpljenja za objektivne teškoće zbog kojih sustav nije funkcionirao brže‘, ali da je sada potrebno pod hitno ubrzati izdavanje odobrenja.
- Dosad je objavljeno 10 javnih natječaja za izdavanje energetskog odobrenja, a na prijedlog Povjerenstva donesena je odluka o odabiru najpovoljnije ponude za izdavanje energetskog odobrenja za sunčanu elektranu Donja Dubrava, te je izdano energetsko odobrenje. Ostale odluke o provedenim javnim natječajima su u izradi i bit će objavljene na našim mrežnim stranicama - naveli su nam u Ministarstvu. Drugim riječima, investitori u više od 200 elektrana na obnovljive izvore energije nisu se pomakli s mjesta u nastojanju da dobiju energetsko odobrenje bez kojeg ne mogu početi s radom.
Najviše projekata, prema ovome pozivu Ministarstva, ‘gura‘ HEP. Riječ je, računajući i spomenutu elektranu u Donjoj Dubravi, o 21 elektrani, od čega 16 ‘solara‘, tri vjetroelektrane te po jednoj hidroelektrani i elektrani na pogon tzv. kogeneracije. Iza HEP-a, po broju podnesenih zahtjeva, slijede Nautilus Technology iz Zaprešića s 12 sunčanih elektrana, zagrebački RP Global Projekti d.o.o. (šest solara i dvije vjetroelektrane), Adria Renewables d.o.o iz Zagreba sa šest ‘solara‘ te vinkovački Mamodo d.o.o. s pet sunčanih elektrana.
Ministarstvo: ‘Nisu dostavili valjanu dokumentaciju‘
Na pitanje zašto je dosad riješeno samo deset zahtjeva investitora u elektrane, u Ministarstvu kažu kako ‘podnositelji zahtjeva za nekoliko desetaka pravodobno zaprimljenih iskaza interesa nisu dostavili valjanu dokumentaciju, kao i da‘, dodaju, ‘projekti ne zadovoljavaju kriterije propisane odredbama Zakona o tržištu električne energije‘. Ipak, kako nam je potvrđeno, još nitko nije odbijen.
- Konačni broj projekata za koje je iskazan interes, a ne zadovoljavaju propisane kriterije sukladno Zakonu o tržištu električne energije, znat će se nakon završetka detaljne obrade dokumentacije svih zaprimljenih iskaza interesa. U iduća dva tjedna nastavit će se s objavom javnih natječaja - poručeno nam je iz Ministarstva.
Spomenuti javni natječaji drugi su korak u proceduri ishođenja odobrenja za rad novim ‘obnovljivcima‘. Naime, 216 podnesenih zahtjeva odnosi se na izgradnju elektrana na zemljištima u vlasništvu države, gradova, općina ili županija, pa je potrebno provesti pripadajuće javno nadmetanje za dodjelu energetskog odobrenja. Ministarstvo, prema mjerodavnom Zakonu o tržištu električne energije može izdati energetsko odobrenje i bez javnog nadmetanja.
Ukupna priključna snaga elektrana čiji su se ulagači u veljači javili s zahtjevima za energetsko odobrenje iznosi 5953 megavata. Za usporedbu, najveću priključnu snagu s dijela popisa 216 elektrana koji se odnosi na ‘solare‘ ima sunčana elektrana tvrtke Acciona energija d.o.o., 150 megavata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....