ZAGREB - Ne samo da troše neplanski, nego ne znaju planirati niti prihode, i to one koji su im osigurani zakonom, jedna je od poruka iz posljednjeg izvještaja Državne revizije kojeg je sastavila njegova prva i bivša šefica Šima Krasić , koja je tu instituciju vodila od njezina osnutka 1994. U Saboru će izvještaj zastupnicima predstavljati njezin nasljednik Ivan Klešić.
Potrošnja bez kontrole
Na tisućama stranica revizija je, među ostalim, otkrila da proračunski korisnici ne planiraju sve prihode za koje je jasno da će ih dobiti, pa onda ne mogu planirati niti rashode koje bi tim novcem financirali.
Revizija otkriva i jednu zapanjujuću stvar : mi, u stvari, uopće ne znamo koliko je država potrošila jer neki proračunski korisnici rashode bilježe tek kad su ih platili, a ne kad su ih stvorili. Zaključak je revizije da su zbog toga iskazani samo plaćeni rashodi, a neplaćeni su prenijeti u sljedeću godinu. I oni plaćeni nisu uvijek prema planu, jer kad na nekoj stavci nema novca, plaća se s neke druge, često i bez prenamjene novca.
Nadalje, revizija je otkrila i ono što svi odavno trube - da država ne zna što sve ima i koliko stvarno kome duguje jer su takvi popisi nepotpuni. Jedna od posljedica je, recimo, da se plaćaju visoke zakupnine poslovnih prostora za razne državne potrebe, premda negdje postoji odgovarajući prostor u vlasništvu te iste države. Potrošnja novca se ne kontrolira na terenu nego samo kroz papire, pa se novac šalje prema planovima, a ne prema stvarnim obvezama.
Ugovori o djelu
Iako su plaće ograničene i nema novog zapošljavanja, država uvijek pronađe način kako platiti one koje želi, pa su tako ugovori o djelu iz proračuna progutali znatno više od preporučenih 2 posto iznosa za plaće.
Najveća rupa kroz koju curi javni novac su javne nabave, često ugovorene iznad planiranih troškova, izravno ugovorene, ugovorene uz dodatke ugovorima, ugovorene bez plana... Od petnaestak milijardi kuna koje su prošle kroz javne nabave više od milijardu potrošeno je nepravilno. A to je samo ono što je revizija otkrila i samo kod onih koje je kontrolirala.
Revizija HEP-a
Za stomatološke usluge plaćeno 232.455 kuna
Revizijom su utvrđene nepravilnosti i propusti koji se odnose na sustav unutarnjih kontrola, potraživanja, dane predujmove, ulaganja u izgradnju poslovne zgrade i geotermalne programe, troškove promožbe, reklame, sponzorstva i donacije, troškove vezane za elektroenergetske objekte u BiH, te javnu nabavu.
Primjerice, HAC-u je oodobren predujam za kupnju elektroenergetskih objekata koji služe za opskrbu električnom energijom autocesta u iznosu od 300 milijuna kuna, iako je Državno odvjetništvo još početkom 2004. godine dalo mišljenje da ne postoje zakonski preduvjeti da se navedeni objekti prenesu u vlasništvo Društva.
U istaživačku studiju za program uporabe geotermalne energije na lokaciji Lunjkovec-Kutnjak uloženo je 7,3 milijuna kuna, a osnovano je i trgovačko društvo Geopodravina, zajedno s još pet osnivača (Ina, Podravka, općina Legrad, HFP i koprivničko-križevačka županija).
No, aktivnosti i obveze pojedinih osnovača nisu definirane, a u studijama nisu precizno utvrđeni izvori financiranja prije faze eksploatacije.
Bez primjene postupka javne nabave u 2008. godini nabavljene su usluge u vrijednsoti od 1.571.395 kuna, od čega na usluge promidžbe na naslovnici internet stranice otpada 504.000 kuna, stomatološke usluge stajale su 232.455 kuna, medicinske usluge 216.644 kune, a na usluge prijevoda i lekture potrošeno je 207.096 kuna. M. K.
Hrvatske željeznice
Imali plaću, božićnicu i regres, a na posao nisu išli
U HŽ-u je lijepo biti zaposlen, a lijepo je tamo biti i predsjednik Uprave. Barem je tako bilo 2008., u godini za koju je državna revizija napisala izvještaj o kontroli poslovanja.
Te je godine 96 radnika HŽ Holdinga bilo u Željezničkom fondu, osnovanom za one koji su tehnološki višak. Imali su pravo na plaću, regres, božićnicu i dar za dijete, što je za sve njih koštalo 6,5 milijuna kuna, a obveza im je bila javiti se dvaput mjesečno. Na posao nisu trebali dolaziti. Te je godine 56 zaposlenika imalo pravo na besplatno putovanje vlakom na posao i s posla, ali su uz to dobivali i 290 kuna mjesečno naknade za troškove prijevoza.
Među tim su ljudima bili i tadašnji predsjednik i članovi Uprave, koji su imali službene automobile stalno na raspolaganju, ali su uz to dobivali i novac kao da na posao idu tramvajem. Ista su pravila vrijedila i u drugim tvrtkama HŽ-a, otkrila je revizija. Među njima bio je i Davorin Kobak, predsjednik Uprave, smijenjen iznenada u veljači 2009., baš kad je USKOK pokrenuo istragu.
Nekoliko mjeseci kasnije Kobak je postao jedan od prvih stanovnika Remetinečkog pritvora, u kojemu je proveo više od godinu i pol dana. Kobak i njegovi bivši suradnici optuženi su da su u šest godina iz HŽ-a fiktivnim računima izvukli 3,7 milijuna eura. U 2008. samo je HŽ holding imao 88,4 milijuna kuna prihoda, od čega je 39,7 milijuna kuna iz proračuna. Revizija je HŽ-u za tu godinu dala uvjetno mišljenje jer nije imao kvalitetnu unutarnju kontrolu i nije dobro planirao prihode i rashode. B. S.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....