Slovenska je vlada prije nekoliko dana predložila tamošnjem parlamentu usvajanje izmjene zakona o korištenju vinjeta kojom bi se dijelu korisnika slovenskih godišnjih vinjeta omogućilo da se u prva četiri mjeseca besplatno voze slovenskim autocestama.
Kao razlog te odluke u vladi navode brojne radove na slovenskim autocestama koji utječu na kvalitetu korištenja prometnica, prometnu propusnost i stvaranje gužvi. Tu mjeru moći će koristiti svi vozači čije elektronske godišnje vinjete za vozila prve kategorije cestarine (motocikli) i druge kategorije cestarine A i B (mobilne kućice i putnički automobili) vrijede nakon 1. prosinca 2025. godine. Državni upravitelj slovenskih autocesta DARS trajanje tih vinjeta korisnicima će produljiti automatski i besplatno te će se njihovi vlasnici za 117,5 eura, kolika je cijena godišnje vinjete, umjesto 12 voziti 16 mjeseci. Predsjednik Upravnog odbora DARS-a, Andrej Ribič, rekao je da će zbog ove odluke godišnji prihod od cestarine biti 20 milijuna eura manji, ali pozdravlja tu odluku kao "pokušaj isprike korisnicima autocesta zbog brojnih kašnjenja kao posljedice radova".
No, odluka je ipak diskriminirajuća prema vlasnicima ostalih kategorija vinjeta jer ona ne vrijedi za vlasnike tjednih i mjesečnih vinjeta, kao ni za one koji su godišnju vinjetu kupili prije 1. prosinca 2024. godine. Mnogi u Sloveniji taj prijedlog kritiziraju jer ga smatraju čistim predizbornim potezom s obzirom na to da se sljedeće godine u Sloveniji održavaju parlamentarni izbori.
U Hrvatskoj dio korisnika autocesta već godinama smatra da bi im se zbog gužvi i kolona koje nastaju zbog radova trebala umanjiti cijena cestarine, pa čak i da se ona ukine na dionici gdje se dulje vrijeme izvode radovi. U Hrvatskim autocestama, koje upravljaju s 1159,5 kilometara autocesta, tvrde da nije moguće slijediti slovenski primjer.
"Prema važećem Pravilniku o cestarini, Općim uvjetima korištenja te pozitivnim zakonskim propisima, nije predviđen besplatni prolaz ni umanjenje cestarine zbog otežanih uvjeta vožnje (npr. radovi, zastoji zbog nesreća i sl.). Cestarina se ne naplaćuje isključivo kao naknada za trenutačnu protočnost, nego kao doprinos održavanju i razvoju cjelokupne autocestovne infrastrukture. Kroz sustav plaćanja cestarine korisnici izravno sudjeluju u financiranju redovnog i izvanrednog održavanja te gradnje nove infrastrukture, čime se osiguravaju sigurnost, kvaliteta i dugovječnost prometnica koje svakodnevno koriste. Bez tih sredstava održavanje na potrebnoj razini ne bi bilo moguće, a sigurnost svih sudionika u prometu bila bi ozbiljno ugrožena", stoji u odgovoru HAC-a.
U HAC-u posebno napominju da se radovi koji u vršnim satima značajno utječu na protočnost prometa u najvećoj mjeri odvijaju u zonama obilaznica gradova Rijeke i Zagreba koje su u sustavu mreže autocesta, ali nisu pod naplatom, za razliku od Slovenije i drugih država koje korištenje obilaznica uredno naplaćuju.
Druga velika razlika u sustavu održavanja autocesta u Hrvatskoj u odnosu na Sloveniju jest vrijeme kada su radovi uopće dopušteni. U Sloveniji i, primjerice, Austriji radovi na autocestama u najvećoj se mjeri obavljaju tijekom ljeta kada su vremenski uvjeti najpovoljniji, što je u Hrvatskoj zbog turističke sezone zabranjeno. Tako su svi radovi na autocestama zabranjeni od 15. lipnja do 15. rujna, a potom od 1. studenoga do 31. ožujka slijedi nova sezona zabrane radova zbog rada zimske službe. Uz to, radovi su u pravilu zabranjeni tijekom uskrsnih praznika, Praznika rada i Tijelova. Stoga za obavljanje radova održavanja preostaje samo pet mjeseci rascjepkanih u dva dijela.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....