OSNIVANJE HDZ-a

SKUP U KONSPIRATIVNOJ ATMOSFERI U STRAHU DA ĆE IH SVE POHAPSITI Bila je to večer kad su postavljeni temelji nove Hrvatske. Ovakve u kojoj živimo...

Osnivačka skupština HDZ-a organizirana je u atmosferi pritisaka i prijetnji, a stranački program, Statut i ostali akti izglasani su očekujući policijsku raciju. Rijetko se tko tada nadao da će u sljedećih 30 godina, HDZ vladati čak 22

- Zatvorite vrata! Slažete li se s tim da ako nas pohapse prije kraja skupštine, možemo smatrati da su program, Statut, imenovanja i ostali akti s ove sjednice usvojeni - tim se riječima Franjo Tuđman obratio prisutnima nakon što su ušli u prostorije Nogometnog kluba Borac na Jarunu. Aklamacijom su svi prihvatili prijedlog. Bilo je to 17. lipnja 1989. godine, koju minutu prije nego što je počela osnivačka skupština HDZ-a. Prisutnih je bilo 48, a sastali su se u svlačionici kluba. Priča nam to Milan Kovač, jedan od utemeljitelja stranke, koji je do prije dvije godine bio i predsjednik HDZ-ove zajednice utemeljitelja “Dr. Franjo Tuđman”.

- Sjećam se svakog trenutka tih dana, bilo je puno euforije, entuzijazma, ali i straha. Sve pomiješano. Znali smo da je vrijeme da se nešto napravi. Hrvatska šutnja od tadašnjih komunističkih vlasti na događanja u Srbiji od velikosrpske politike bila je zaglušujuća. Znali smo, a naročito predsjednik Tuđman, da hitno trebamo stranku koja bi hrvatskom narodu dala nekakvu nadu da ipak postoji netko tko će voditi računa o obrani nacionalnih interesa - priča Kovač o tim prvim danima HDZ-a. Kaže kako je u to vrijeme, zbog pritisaka i prijetnji, bilo i prijedloga da se osnivačka skupština odgodi.

- Tuđman je to kategorički odbijao. Rekao je sada ili nikada - kaže Kovač. Prisjeća se da su se našli na Jarunu nakon što je zabranjen skup u zagrebačkom hotelu Panorama, gdje je prethodno bilo planirano da se održi skupština.

Rizničar Kovač

- Osobno sam kao rizničar i član Predsjedništva sudjelovao u organizaciji skupa u Panorami. Kad je stigla zabrana, morali smo brzo reagirati. Tuđman je dao zadatak Ćiri Grubišiću da hitno nađe novi prostor da završimo čin osnivanja. Tada smo mi koji smo se bolje poznavali sjeli u automobile, i nakon poruka koje smo dobili o novoj lokaciji, stigli do Jaruna, u klupske prostorije NK Borca. Vladala je velika neizvjesnost, ali sve se toliko brzo odvijalo da nismo imali vremena razmišljati o nekom strahu - priča Kovač kojeg je Tuđman osobno predložio za rizničara, čime je automatski ušao i u Predsjedništvo stranke.

Vladimir Šeks, koji je od prvih dana sudjelovao u stvaranju HDZ-a, bio na osnivačkoj skupštini na Jarunu te je jedini političar koji se u svih trideset godina uspio zadržati u vrhu politike i HDZ-a, gdje je danas savjetnik šefu stranke Andreju Plenkoviću, nije želio komentirati godišnjicu i te prve stranačke dane. Vodstvo HDZ-a prigodne će govore odraditi u ponedjeljak, kada će svoj jubilej obilježiti Svečanom akademijom u Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski”, a poslije i tradicionalnom nogometnom utakmicom između momčadi HDZ-a i zvijezda na Jarunu.

Ipak, Plenković se na tridesetogodišnjicu stranke posebno osvrnuo i na 28. veljače u povodu obilježavanja pokretanja inicijative za osnutak HDZ-a. Na taj datum prije 30 godina u tadašnjem Klubu književnika sastali su se inicijatori osnivanja stranke, gdje je predstavljen i prijedlog Prednacrta programske osnove HDZ-a.

- Nije dobro da se umanjuje HDZ-ov značaj za hrvatsku povijest u posljednjih 30 godina - izjavio je, među ostalim, tom prilikom Plenković te naglasio da je HDZ davao ključan doprinos od demokratizacije, obrane neovisnosti, pa do članstva u EU, NATO-u, zaštiti nacionalnih interesa, identiteta, vjere i kulture...

- A sve uvijek na tragu hrvatskih interesa, domoljubne, državotvorne, narodnjačke i demokršćanske politike - naveo je tada Plenković, govoreći o jednoj strani HDZ-ove medalje. Onu drugu, vrh HDZ-a, pogotovo na obljetnicama, nikad ne spominje. A riječ je o tome da je HDZ u proteklih 30 godina, kao stranka koja je najdulje bila na vlasti, i najodgovorniji za stanje u državi - lošu gospodarsku situaciju, iseljavanje, nezaposlenost, uhljebljivanje...

Najpoznatiji su i po aferama, uključujući i onu s Fimi-Medijom, koja je cijelu stranku dovela na optuženičku klupu. Ne oskudijevaju ni u unutarstranačkim sukobima, a vjerojatno se niti jedna stranka ne obračunava tako nemilosrdno sa svojim bivšim predsjednicima kao HDZ. Ipak, dosad su sve probleme uspješno prebrodili. A svoja prisjećanja o prvim danima stranke, kao i o tome što misle o HDZ-ovih trideset godina i gdje je stranka danas, podijelili su neki od njenih utemeljitelja.

Uz Milana Kovača, događaja iz vremena osnivačke skupštine prisjetio se još jedan od utemeljitelja, književnik Hrvoje Hitrec. On na kraju nije bio na skupštini na Jarunu gdje se zaputio iz Panorame, ali je nekoliko mjeseci ranije bio u Klubu književnika, gdje su se sastali inicijatori osnivanja HDZ-a.

- Kao što je Bljesak prethodio Oluji, tako je i lipanjsko osnivanje HDZ-a imalo predigru u veljači 1989., kada je prvim javnim istupom kruga oko dr. Franje Tuđmana prekinuta hrvatska šutnja i najavljen program pokreta koji će u kratko vrijeme dovesti do stvaranja samostalne hrvatske države - kaže Hitrec, dodajući kako spomenuti događaj u Društvu hrvatskih književnika ima povijesnu važnost.

Pračovjek HDZ-a

- Te večeri su postavljeni temelji, a kako sam bio djelatni sudionik i zapažen govornik, po tome sam jedan od prautemeljitelja, slikovito rečeno - pračovjek HDZ-a. Na Jarunu, u lipnju, nisam bio u onoj maloj dvorani kada je brzopotezno, u atmosferi prijetnja uhićenjem sudionika, i službeno utemeljen HDZ. Naime, kada nije bilo dopušteno održavanje osnivačke skupštine u zagrebačkom hotelu, ljudi koji su se ondje okupili bili su prilično dezorijentirani, a većina nije nimala pojma da se jedna skupina, s Tuđmanom i, uglavnom, Slavoncima uputila prema Jarunu.

Ja sam napola znao, ali mi je poručeno da sam zbog duge kose i inače neobičnoga lika odličan mamac za odvlačenje pozornosti policiji te da s nešto ljudi odem u drugom smjeru, što sam i učinio. Za nagradu sam poslije ipak uvršten u spomen-knjigu utemeljitelja, ali i dalje s osjećajem da su me u stvari ostavili na cjedilu i iskoristili. No, nije važno. Zna se da sam u samim temeljima, nad kojima se danas - posve u neskladu s izvorima - podiže zgrada ideološke ispraznosti i nove internacionale - rekao je Hitrec.

Na osnivačkoj skupštini na Jarunu 1989. bio je i jedan od naših najdugovječnijih političara, Josip Manolić.

- Slavimo 30-godišnjicu stranke koja se rađala u vrlo burnim vremenima. Svi koji su slijeva i zdesna dali doprinos za opstanak takve stranke imali su svoj značaj. Razvijalo se tada više stranaka, od liberala do Partije koja je preformulirana u Stranku demokratskih promjena i koja je također dala značajan doprinos. Prihvaćanje od strane Partije bio je olakšavajući korak - govori Manolić, dodajući da je u ovih 30 godina bilo i pozitivnih i negativnih strana.

- Pozitivne su što je došlo do demokratizacije društvenog i privrednog života, otvoreno je tržište, no nisu svi imali jednake pozicije. Stvarnost je bila drugačija od proklamacije. Bogati su imali više prednosti u toj konkurenciji, a to su teškoće s kojima se i danas bore razvijeni i manje razvijeni bez obzira na to jesu li unutar EU ili ne. Nije bitno gdje si, nego jesi li i koliko razvijen i kakvi su ti potencijali. Mi smo imali dobre predispozicije - komentira Manolić. Ističe da je dobro da smo se približili i otvorili jednom takvom gospodarstvu kao što je kinesko.

- To je garancija naše neovisnosti od drugih gospodarstava. Mnogi to još ne shvaćaju, ali će shvatiti vrlo brzo - smatra Manolić. Osvrćući se na trideset HDZ-ovih godina, ističe kako se ne bi trebalo nadmudrivati tko je više, a tko manje zaslužan za pozitivne trendove.

- Činjenica je da je HDZ u ovih 30 godina bio 80 posto na vlasti i da snosi odgovornost, no ni oni koji su se povremeno uključivali u vlast ne mogu se osloboditi te odgovornosti - ističe Manolić, koji najvećom negativnošću smatra prodaju Ine, što je, kaže, problem i danas.

Kako gleda na današnji, Plenkovićev HDZ?

- Kad je netko predsjednik Vlade, a to je danas Andrej Plenković, onda se kaže - to je Plenkovićev HDZ. No, to je usko rečeno. Tu ima svega i svačega, različitih mišljenja i poteza koji jesu u skladu s onim što je u početku zacrtano kao linija razvoja Hrvatske. O božićnom Ustavu koji je HDZ kreirao i donio možemo pohvalno govoriti, jer se ustavi ipak često mijenjaju prema garniturama i političkim okolnostima, prema utjecaju izvana, ali je činjenica da su snage HDZ-a startale s tih pozicija i da su uspjele u cjelini sačuvati taj Ustav.

One figurativne promjene nisu pridonijele ni boljem ni lošijem razvoju. Mislim da su te promjene beznačajne. Mi moramo dalje inzistirati na toj generalnoj liniji koju je zacrtao naš Ustav. Svatko tko je protiv te generalne linije nije dobro došao i nije na kursu na kojem Hrvatska treba tražiti svoj životni prostor - objašnjava Manolić.

Kad se osvrne na trideset HDZ-ovih godina, Milan Kovač kaže da je u globalu sretan jer su stvorili okvir - “ono što je narod stoljećima čekao - svoju državu”.

- Ono što se događa unutar tog okvira je čisto normalno u svim demokratskim državama. Bitno je po svaku cijenu zadržati taj okvir. Hrvatska, uz sve nesporazume, manjkavosti i nedorečenosti ima lijepu budućnost. Mislim da je narod dovoljno sazreo da može čuvati taj okvir - kaže Kovač. Ističe kako današnji HDZ nastoji biti desni centar, ali smatra da je u određenim političkim odlukama skrenuo malo ljevije od toga.

- Na ovim zadnjim izborima glasači HDZ-a vodstvu stranke su poslali poruku da se treba vratiti na izvorna načela.

- Osnovni postulat tog Tuđmanova programa bio je da je HDZ stožerna, narodna stranka, satkana na temeljima Starčevićeva državotvorstva, Radićeva mirotvorstva i onih Hebrangovih ljevičara. Međutim, mislim da je današnje vodstvo HDZ-a malo zanemarilo ovaj prvi dio temeljenog programa. Ali, tu smo da to popravimo - zaključio je Kovač.

Još jedan od utemeljitelja, Drago Krpina, pristupnicu HDZ-u potpisao je, kaže, u kolovozu 1989., a donio mu ju je prvi član HDZ-a u ondašnjoj općini Biograd na Moru, kolega iz osnovne škole u Biogradu, Milivoj Ugrinić.

- Iako je od osnivačkog skupa u Zagrebu ‘na nejavnom mjestu’ bilo proteklo već oko dva mjeseca, prvi tjedni i mjeseci djelovanja imali su, u stanovitom smislu, obilježja konspirativnog političkog djelovanja. Naime, djelovanje političkih stranaka, osim one komunističke, još uvijek zakonom nije bilo dopušteno. U počecima pažljivo smo birali kome ćemo ponuditi pristupnicu HDZ-a - priča Krpina, dodajući da je HDZ u Biogradu na Moru bio drugi osnovani ogranak u Dalmaciji, osnivački skup održan je 19. listopada 1989., dok je dan ranije osnovan prvi ogranak, i to u Pločama koje su se tada zvale Kardeljevo.

Atentat na Tuđmana

- Već 1. prosinca 1989. organizirali smo u Biogradu, u koordinaciji sa Središnjicom, prvi veliki javni skup na kojem smo zahtijevali ukidanje jednopartijskog komunističkog sustava i uvođenje višestranačja. Skup je održan na rivi ispred same općinske zgrade. Tog dana, prijepodne, praveći se malo lud, otišao sam tadašnjem predsjedniku Izvršnog vijeća Općine Biograd Ivi Eškinji i zamolio ga da nam za potrebe razglasa dopusti korištenje struje iz općinske zgrade.

Valjda malo zatečen i nespreman, prihvatio je moj zahtjev. Međutim, nakon samo sat vremena poslao je po mene općinskog vozača kako bi mi priopćio da od općinske struje za potrebe HDZ-ova skupa ipak neće biti ništa. Rekao mi je da je dobio takav nalog iz Općinskog partijskog komiteta. To nas nije pokolebalo, nabrzinu smo skupili nekoliko kolutova produžnih kabela i priključili struju iz najbližeg kafića.

Nakon nekoliko dana Ugrinić i ja dobili smo prekršajne prijave jer, navodno, nismo pravodobno prijavili održavanje javnog skupa, a nakon što je HDZ pobijedio na izborima sa suda su nam požurili poslati obavijest da se odustaje od nastavka sudskog postupka - ispričao je Krpina o tim prvim danima. Kako mu je rodno mjesto bilo na području ondašnje općine Benkovac, poslije se više posvetio osnivanju ogranaka HDZ-a na benkovačkom području.

- Kulminacija se dogodila na poznatom osnivačkom skupu HDZ-a u Benkovcu kad je pokušan atentat na predsjednika Tuđmana. Zajedno s prijateljima organizirao sam taj skup i bio izabran za prvog predsjednika HDZ-a za općinu Benkovac. Taj skup, usudim se reći, imao je prijelomnu ulogu u pobjedi HDZ-a na prvim demokratskim izborima. Na skupu se zorno vidjelo sve ono što će se događati u godinama koje su slijedile; spremnost domaćih Srba da se do kraja bore protiv uspostave slobodne i samostalne Hrvatske i odlučnost HDZ-a da, vjerujući u državotvornu snagu hrvatskog naroda, ostvari taj naum - kaže Krpina. U travnju 1991., govori, kao opomena i njemu i drugima s kojima je dijelio političke ideje minirana mu je kuća.

- Bila je to prva srušena kuća u Hrvatskoj u velikosrpskoj agresiji. Srećom, u trenutku eksplozije moja žena i dvoje djece nisu bili u kući. Uz sav napor ne mogu se prisjetiti da je na ovaj događaj reagirao sadašnji HDZ-ov koalicijski partner, a tadašnji UJDI-jevac Milorad Pupovac - ističe Krpina. Navodi kako je HDZ, kao povijesni državotvorni pokret, u prvih pet godina postojanja i djelovanja ostvario milenijski cilj hrvatskog naroda - uspostavu samostalne, slobodne i demokratske države Hrvatske, ali da nisu ostvarili sve svoje ciljeve.

- Tu prije svega mislim na gospodarski razvitak. Jedna od najvećih pogrešaka predsjednika Tuđmana bila je to što je vođenje hrvatske ekonomske politike često povjeravao pogrešnim i nedobronamjernim pojedincima - kaže Krpina, koji je nakon poraza HDZ-a na izborima 2000. objavio knjigu “Uzroci poraza”. Kaže da je sve što se s HDZ-om događalo nakon odlaska Tuđmana daleko ispod povijesne uloge koju je ta stranka imala u stvaranju hrvatske države te smatra da je Tuđman propustio pripremiti stranku za njezino uspješno djelovanje i nakon svog odlaska.

- U stranački vrh nahrupili su razni skorojevići pretvarajući HDZ u instrument za ostvarivanje svojih osobnih karijerističkih ili materijalnih interesa. Nekima je trebalo više od dvadeset godina da iskalkuliraju kako im je ipak najprobitačnije učlaniti se u HDZ - govori Krpina, kojeg je smrt predsjednika Tuđmana zatekla na dužnosti glavnog tajnika HDZ-a.

Mudrost, snaga, odlučnost

- Sluteći što bi se u budućnosti sa strankom moglo događati, padalo mi je na pamet kako bi možda s povijesnog aspekta bilo najbolje sazvati izvanredni Opći sabor i na njemu donijeti samo jednu odluku: ‘HDZ je uspostavom suverene države Hrvatske ostvario svoju povijesnu misiju te prestaje sa svojim političkim djelovanjem i odriče pravo bilo kome u budućnosti da se politički organizira i djeluje pod tim imenom’. Što vrijeme više prolazi, sve sam više uvjeren da bi to bila ispravna povijesno-politička odluka kojom bi se spriječilo da na povijesnu ulogu HDZ-a u stvaranju hrvatske države u svijesti i pamćenju hrvatskog naroda nalegne sjena nepodopština uzurpatora stranačkog imena koje se do danas događaju.

Od instrumenta hrvatskog naroda u ostvarivanju njegovih legitimnih nacionalnih interesa, što je HDZ bio u prvom razdoblju svog djelovanja, stranka se sve više pretvarala u instrument ostvarivanja interesa pojedinaca i interesnih skupina. Upravo takva percepcija HDZ-a među našim biračima dobila je odgovor na nedavnim izborima za Europski parlament - kaže Krpina i dodaje da ostaje otvoreno pitanje - može li se u HDZ-u naći dovoljno snage, volje, mudrosti i odlučnosti kako bi se on transformirao na način da ponovno postane istinski instrument ostvarivanja hrvatskih nacionalnih interesa kao što je to bio u vrijeme kad je HDZ na izborima dobivao oko milijun i trista tisuća glasova nasuprot nedavnih dvjestotinjak tisuća.

- Ne bih se usudio nedvosmisleno potvrdno odgovoriti na to pitanje - zaključio je Krpina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2024 05:07