SEMINAR

Skup o kaznenom zakonodavstvu: Upitno ubrzanje postupaka uvođenjem snimanja rasprava

Otvaranje seminara na temu ‘Novine u kaznenom zakonodavstvu - 2022.‘

Sudac Damir Kos

 Damjan Tadic/cropix

Upitno je hoće li proširena primjena tonskog snimanja u sudskim raspravama donijeti ubrzanje postupaka, rekao je u ponedjeljak u Opatiji sudac Vrhovnog suda Damir Kos na otvaranju seminara na temu "Novine u kaznenom zakonodavstvu - 2022.".

Kos je u predavanju o posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku govorio o proširenoj primjeni audio snimanja rasprava, komunikacije audio-video linkovima i jačanju elektroničke komunikacije u dostavi dokumentacije i akata strankama u kaznenim postupcima. Istaknuo je da je cilj donošenja ovakvih izmjena ubrzanje postupaka i smanjenje troškova. Ocijenio je da su ti potezi načelno prihvatljivi, ali upozorio da je pitanje treba li se upuštati u takav, kako je naveo, eksperiment bez cjelovitog sagledavanja svih primjedaba iz prakse.

O izradi prijepisa tonskog zapisa rasprave, sukladno novostima ZKP-a, odlučuje predsjednik sudskog vijeća. Očekuje se da će se ta mogućnost primjenjivati često, zbog pisanja otpravka presude ili potreba drugostupanjskog suda, pa se time ne ostvaruje veća učinkovitost. Ako pak drugostupanjski sud bude morao preslušavati tonske zapise rasprava, postupci se sigurno neće ubrzati, rekao je Kos.

Prijepis snimljenih rasprava nužan je i kod promjena predsjednika sudskog vijeća ili člana vijeća, dodao je.

U slučaju šireg korištenja audio-video linkova u postupke trebalo bi osigurati da se stranka javlja s kontrolirane lokacije, naveo je. U protivnom, može joj se tijekom javljanja prijetiti, dati da čita pripremljen tekst, ili se može javljati s neprimjerenih lokacija, naveo je Kos. Ostaje pitanje hoće li trebati zapošljavati dodatne osobe za rukovanje potrebnom tehnikom, rekao je.

Sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela iznio je pregled presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetima protiv Republike Hrvatske. U 2021. godini ESLJP je odlučivao o 682 zahtjeva, a odbacio ih je 637, ili 93 posto. U 34 od 37 presuda, koje se odnose na 45 zahtjeva, pronađena je barem jedna povreda Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Presuda i odluka u postupcima pred ESLJP protiv RH vezanih uz kazneno pravo u 2021. godini bilo je 26, a povreda Konvencije pronađeno je u 16 presuda, naveo je Mrčela.

Dvodnevni seminar Novine u kaznenom zakonodavstvu organiziraju Vrhovni sud RH i Pravosudna akademija. U sklopu skupa je i okrugli stol o iskustvima nakon prve godine rada Visokog kaznenog suda RH.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 15:20