SKRIVENI ENERGETSKI ELDORADO Zašto RH ne koristi svoje velike spremnike obnovljive energije?

ZAGREB - Geotermalne vode sadrže čak dvije trećine od ukupno procijenjenih obnovljivih izvora energije u svijetu, a u Hrvatskoj se koriste tek na 26 lokaliteta, uglavnom u zdravstvenom turizmu, pa stručnjaci ocjenjuju da taj sektor stagnira.

Većina, čak 23 lokaliteta, nalazi se u panonskom dijelu zemlje, a oscilacije u broju lokaliteta koji su u uporabi iz godine u godinu, znak su zastarjele infrastrukture koja zahtijeva povremene popravke i obnovu, kažu u članku u međunarodnom znanstvenom časopisu "Renewable and Sustainable Energy Reviews" Staša Borović s Hrvatskog geološkog instituta i Izidora Marković s Instituta za turizam.

Koriste se kao i tisuće godina prije

Hrvatska se sa svojim resursima može pozicionirati kao zemlja zdravstvenog turizma i rekreacije, imati velike koristi u energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša, te omogućiti razvoj sektora grijanja i hlađenja na nacionalnoj razini, kao i proizvodnju električne energije na izdvojenim lokacijama, napominju autorice.

Suvremeno korištenje geotermalnih voda favorizira njihovu višekratnu tzv. kaskadnu uporabu, što znači od proizvodnje električne energije, preko grijanja, uporabe tople vode u lječilištima do zagrijavanja staklenika. Budući da su najveći troškovi vezani uz pronalaženje ležišta i izradu bušotina, kada se voda dopremi na površinu važno je iz nje uzeti što više toplinske energije. Snižavanjem temperature olakšava se vraćanje vode natrag u ležište i povećava se ukupna učinkovitost sustava, ističu autorice.

U Hrvatskoj se termalne vode, međutim, koriste gotovo kao i prije više tisuća godina, a jedina novost je početak njihove uporabe za zagrijavanje staklenika.

Jedan od primjera niske učinkovitosti u korištenju geotermalnih voda je projekt sportskog centra Mladost u Zagrebu. Voda temperature 80 stupnjeva koristi se za grijanje sportskog centra, čime se iskorištava samo 2,7 posto od proračunate optimalne potrošnje energije u sustavu. Bilo je planova za korištenje topline za grijanje obližnjeg sveučilišnog kompleksa, čak su položene i cijevi, ali sustav se nikada nije počeo koristiti.

Otvaranje gradilišta za prvu geotermalnu elektranu u Hrvatskoj, onog u Velikoj Cigleni kod Bjelovara, i najava akcijskog plana iz Ministarstva turizma za razvoj zdravstvenog turizma, možda su znakovi da se u tom segmentu pripremaju ozbiljne promjene.

Velika Ciglena pokreće energetiku

Velika Ciglena je ležište s najvišom temperaturom geotermalne vode u Hrvatskoj, koja doseže 172 stupnja. Drugo je Kutnjak-Lunjkovec kod Koprivnice s temperaturom od 120 do 130 stupnjeva.

Prema Nacionalnom planu korištenja obnovljive energije, geotermalna elektrana Marija-1, snage 4,71 MW, trebala bi početi s radom 2016. godine, a osim proizvodnje struje uključuje i kaskadno korištenje geotermalne vode.

Netom otvoreni radovi predviđaju najprije remont proizvodnih i utisnih bušotina, a potom izgradnju energane. Ukupna investicija iznosi 30 milijuna eura. Investitor projekta je tvrtka Geoen iz Zagreba, a njezin većinski vlasnik tvrtka MB Holding iz Turske.

Hoteli, toplice, wellness centri, lječilišta i bolnice

Potencijal geotermalnih voda može se višestruko iskoristiti u zdravstvenom turizmu. Trenutno u Hrvatskoj postoje 23 pružatelja takvih usluga - hoteli, toplice, wellness centri, lječilišta i specijalne bolnice – koji su tijekom 2013. ostvarili ukupno 355 tisuća noćenja.

Premda je to manje od jedan posto ukupno ostvarenih noćenja hrvatskog turizma i mali dio stvarnih mogućnosti geotermalnih resursa, ukupna popunjenost kapaciteta iznosi 27 posto, što je više od mnogih popularnih destinacija na Jadranu, tvrde autorice.

Na prvom mjestu su Tuheljske toplice sa 69,5 tisuća noćenja i Toplice sv. Martin sa 67,4 tisuća noćenja, obje privatne tvrtke koje ostvaruju 40 posto ukupnog broja noćenja svih toplica. Nakon njih dolazi skupina javnih lječilišta: Topusko s 38,5 tisuća noćenja, Krapinske toplice s 36,7, Varaždinske toplice s 33,5 tisuća noćenja itd.

Iz sektora se žale da mnoge lokacije s najboljim resursima imaju institucionalni status specijalnih bolnica i djeluju u sustavu javnog zdravstva, što komercijalne tvrtke dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na jednake objekte u Europi, te koči razvoj sektora.

Specijalnim bolnicama i lječilištima dopuštena ugostiteljsku djelatnost

Iz Ministarstva turizma priznaju da je zdravstveni turizam pod utjecajem zakonodavstva iz više resora, ali ističu da je prošle godine donesen Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji specijalnim bolnicama i lječilištima dopušta ugostiteljsku djelatnost, a izmijenjen je i Pravilnik o kategorizaciji objekata kojim je omogućeno da se objekti iz skupine "hoteli" mogu nazivati lječilišnom vrstom, odnosno nositi oznaku "lječilišni" (SPA).

U Ministarstvu turizma napominju da je u izradi Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma, predviđen aktualnom Strategijom razvoja hrvatskog turizma, koja zdravstveni turizam smatra jednim od proizvoda koji će u budućnosti, uz "sunce i more", biti među glavnim motivima za dolazak gostiju.

Za kvalitetan zdravstveni turizam potrebna je sinergija svih subjekata koji se bave zdravstvom u turizmu, a upravo je tu našu inicijativu prepoznalo Ministarstvo zdravlja koje je osnovalo Zavod za zdravstveni turizam, dodaju iz Ministarstva turizma.

U višim fazama razvoja su projekti Terme Zagreb, Draškovec u Međimurskoj županiji i Šmithen u blizini Samobora. Za sve te lokalitete plan je da se geotermalne vode iskoriste u kaskadnim sustavima za grijanje objekta, pripremu tople vode, spa i rekreaciju, grijanje staklenika i / ili uzgoj ribe kako bi se proces ekonomski isplatio.

Terme Zagreb za tržište od 700 tisuća stanovnika

Terme Zagreb imaju prednost lokalnog tržišta od 700 tisuća stanovnika, ali taj je projekt u zastoju jer se Ina, vlasnica bušotina, i Grad Zagreb, vlasnik zemljišta, ne mogu dogovoriti oko udjela u investicijama, ističu autorice.

Na pitanje o planovima s Termama, Ina je Hini odgovorila da razmatra daljnje opcije, pri čemu "ulaže značajne napore kako bi, uz intenzivnu suradnju s Gradom Zagrebom, ishodila koncesiju za eksploataciju koja se očekuje do kraja godine“.

Pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić objasnila je da se u sklopu projekta gradnje Sportsko-rekreacijske zone u Novom Zagrebu na lokaciji zapadno od nedovršene Sveučilišne bolnice Zagreb planira izgradnja Termalnog kupališta Blato. Na tom eksploatacijskom polju GTP Zagreb, površine 54 četvorna kilometra, ima 14 bušotina. Bušotine na tri lokacije - Mladost, Klinička bolnica Novi Zagreb i Lučko su u funkciji i iz njih se koristi geotermalna voda za grijanje objekata.

Za korištenje geotermalne vode u energetske svrhe potrebno je od Ministarstva gospodarstva ishoditi koncesiju za eksploataciju. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode prošlog je ljeta zahvat ocijenilo prihvatljivim.

U tijeku je izrada idejnog projekta za ishođenje lokacijske dozvole za bušotine, a ove godine planirana je i izrada Studije izvodljivosti Termalnog kupališta Zagreb koja će dati odgovor na potrebe tržišta. Nakon toga će se definirati cijeli koncept kompleksa te ekonomsko vrednovanje projekta i njegov budući razvoj, kaže Mirka Jozić.

Hoće li sve te mjere biti dostatne da pokrenu uspavani hrvatski zdravstveni turizam i da ga priključe europskom? Europski zdravstveni turizam kakterizira očekivani rast od 7 posto godišnje do 2017., ukupna potrošnja iznosi oko 115 milijardi eura, a ukupan utjecaj na europsko gospodarstvo oko 328 milijardi eura.