Sindikalna povjerenica Novog sindikata u SDP-u, Karolina Leaković (nedavno smjenjena međunarodna tajnica SDP-a) sastavila je najčešća pitanja koja se vezuju uz pojavu sindikata u SDP-u i na njih dala precizne odgovore. U njima se osvrnula na motive sindikalnog organiziranja u stranci, odnos vodstva prema članovima sindikata, te zaključila da SDP smanjivanjem plaća radnika neće riješiti nagomilane dugove jer stranački novac curi negdje drugdje.
Zašto je u SDP-u osnovan sindikat?
Nije osnovan sindikat, nego su se radnici pridružili sindikatu kako bi, između ostalog, ostvarili Zakonom o radu propisanu funkciju radničkog vijeća.
Dobro, zašto je odjednom potrebno radničko vijeće?
Zato, da bi se poslodavac imao s kime savjetovati o izmjenama pravilnika o radu koje je najavio. Osim toga, nije odjednom: u SDP-u je radničko vijeće djelovalo i prije, od 2009. do 2013. godine.
Ipak, neki koji se s vama ne slažu ističu da je riječ o sedmero ljudi koji su pristupili sindikatu, dok stranka ima 37 tisuća članova.
Takva usporedba je potpuno promašena. Tridesetsedam tisuća članova, kad bi ih i bilo toliko, nisu zaposleni u SDP-u. Spomenutih 37 tisuća članova, kao i ostali građani, rade u nizu tvrtki i organizacija, kod različitih poslodavaca u javnom ili privatnom sektoru; često su članovi različitih sindikata, među kojima je i Novi sindikat. Radnička prava oni, temeljem ugovora i Zakona o radu, ostvaruju kod drugih poslodavaca, a među njima ima i nezaposlenih.
Što točno piše u Zakonu o radu?
U članku 150. stoji da se “prije donošenja odluke važne za položaj radnika” poslodavac “mora savjetovati s radničkim vijećem” kojem je prethodno dostavio sve relevantne podatke. Ako se takve odluke donesu bez savjetovanja s radničkim vijećem, onda ne vrijede. Zakon precizira i da se pritom misli na, između ostalog, donošenje pravilnika o radu, politiku zapošljavanja ili otkaza, promjene u organizaciji i načinu rada i dr. Sniženje plaća sigurno je jedna od odluka koje se ne mogu donijeti bez savjetovanja s radnicima. Prema tome, nova “sistematizacija” koja se, uz otpuštanja i sniženja plaća, najavljuje zaposlenima u SDP-u treba se donijeti uz njihovo sudjelovanje. Eventualni problemi se trebaju, prema Zakonu, rješavati u partnerskim odnosima socijalnog dijaloga, a ne novim zapošljavanjima i prije nove sistematizacije.
Zahvaljujući “benevolentnoj” koalicijskoj politici i slabijem izbornom rezultatu, prihodi SDP-a iz državnog proračuna su smanjeni. Nije li određeno sniženje plaća ipak nužno?
Prije svega, iako je logično zaključiti da će prihodi biti niži, radnici u SDP-u uopće nisu upoznati s konkretnim podacima. Međutim, vozači, tajnice ili tajnici i stručni suradnici u SDP-u sasvim sigurno nisu zaslužni za sastavljanje kandidacijskih lista ili rezultat na prošlim izborima — niti onoliko, koliko na njega utječe plaćanje mnogo skupljih inozemnih savjetnika ili predizbornih reklama. Prema financijskim izvještajima dostupnim na internetskoj stranici SDP-a, plaće čine veoma mali dio ukupnih troškova stranke. Mi smatramo da je, prije nego što se diraju sredstva za život radnika u SDP-u i njihovih obitelji, potrebno sniziti i izbjeći nepotrebne troškove, a prihode povećati.
Naš sindikalni angažman je izraz iste one orijentacije SDP-a na snažniju zaštitu interesa radnika, otpor neoliberalnom iscrpljivanju ljudi i suradnju sa sindikatima, kakvu zastupaju predsjednik SDP-a Davor Bernardić, potpredsjednik stranke Zlatko Komadina i drugi članovi organa SDP-a u svojim javnim istupima. Pravo na sindikalno organiziranje je zajamčeno Ustavom i Općom deklaracijom o ljudskim pravima, a predstavlja osnovu socijaldemokratske politike. Zato bi se oni koji nas prozivaju zbog članstva u sindikatu “trebali zapitati” što zapravo rade u socijaldemokratskoj stranci. Osim toga, radničko vijeće je u SDP-u djelovalo i prije, pa nitko to nije smatrao problematičnim. Neki radnici u SDP-u su, kao i mnogi članovi, bili u sindikatu i prije, jednako kao što su sindikalno organizirani i zaposleni u drugim socijaldemokratskim strankama, poput njemačkog SPD-a. U britanskoj Laburističkoj stranci u članstvu sindikata je 86 posto zaposlenih mlađih od 31 godinu i baš svi stariji. Tko će biti u sindikatu, ako neće oni?!
Jedna od optužbi koje vam se također stavljaju na teret je da ste “osnovali sindikat” radi zaštite svojih osobnih/političkih funkcija?
Upravo suprotno, borimo se za radnička prava, a ne karijere. Sindikat štiti radnike, a ne političke poslušnike. Svi članovi sindikata u SDP-u su zaposleni temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme sa specificiranim koeficijentom i radnim mjestom. Nije riječ o političkim funkcijama i političkim imenovanjima, nego o radnim mjestima i radničkim pravima. Ništa više, ali niti manje.
Rekli ste da je svrha vašeg sindikalnog organiziranja sudjelovanje u odlučivanju o radničkim pitanjima, ali i još nešto. Koje su točno funkcije i smisao sindikata?
Uz svoju zaštitnu funkciju za radnike kod određenog poslodavca (plaća, uvjeti rada, radno vrijeme, sigurnost radnog mjesta itd.), sindikat je uvijek imao i širu društvenu funkciju. Promjena uvjeta u društvu na korist svih onih koji žive od svoga rada teško će biti mogućom ako, na primjer, ne poboljšamo i ne razvijemo suodlučivanje radnika. Demokratizacija ekonomije i društva nije samo jedan od povijesnih ciljeva socijaldemokracije, nego i zadaća sindikata. Onima, koji još imaju poteškoća da shvate funkcije sindikata i osnove socijaldemokracije, poručujemo da sindikat odavno nisu samo plave bluze, nego i svi oni koji svoj kruh zarađuju u uslužnim djelatnostima i javnim službama, bilo da je riječ o bolnicama, sveučilištima ili političkim strankama. Sindikat, također, nije rješenje samo kad firma propada i šest mjeseci nema plaće — to je i izraz političkog stava koji se može sažeti i ovako: niti jednoj organizaciji, niti Hrvatskoj u cjelini, neće biti bolje ako prethodno ne bude bolje njenim radnicima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....