Tri sindikata obrazovanja i znanosti koja broje oko 30 tisuća članova najavila su štrajk upozorenja. Razlog štrajku je izostajanje pomaka u dogovoru oko promjene osnovice plaća, a nakon što su četiri sindikata u obrazovanju odbila Vladinu ponudu rasta osnovice kroz Temeljni kolektivni ugovor, smatrajući je nedovoljnom.
U sindikatima tvrde da će, u slučaju neuspješnog procesa mirenja, biti prisiljeni na štrajk "čiju zakonitost nitko neće moći osporiti". Nisu naveli datum štrajka, niti ikakve pojedinosti o njemu.
Uzrok inflacije
Na konferenciji za medije obrušili su se na Jutarnji list zbog serije tekstova o plaćama u javnim službama, a za koje tvrde da su manipulativni. Istaknuli su tekst o rastu plaća djelatnika u obrazovanju, kao i naslovnicu Jutarnjeg lista od petka "Uzrok inflacije su veće plaće javnog sektora". To, tvrde, ne može biti istina. Sindikati će od guvernera HNB-a zatražiti dostavu analize i potvrdu da su plaće u javnom sektoru generator rasta inflacije.
- Gotovo sto posto sam siguran da takvu potvrdu od HNB-a nećemo dobiti jer plaće ne mogu biti uzrok inflaciji. Riječ je o hajci na javne službe, a to nećemo dopustiti, poručio je glavni tajnik Sindikata znanosti Matija Kroflin.
Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić je dodao da su plaće u obrazovanju i znanosti razlog zbog kojih sindikalno članstvo radi pritisak, a Vladi poručuju da taj pritisak shvati ozbiljno. Štrajk upozorenja bit će vrlo brzo, rekao je.
Govoreći o analizi HNB-a o uzrocima inflacije, sindikalni predstavnici tvrde da im je njome napravljena šteta i diskreditirana njihova nastojanja u cilju rasta plaća.
– Mi to želimo istjerati na čistac. Mirenje će se provoditi pet dana, vidjet ćemo postoji li mogućnost približavanja stajališta po pitanju osnovice kojom nismo zadovoljni, poručio je Stipić.
Šlampavi koeficijenti
Matija Kroflin je pak tekstove Jutarnjeg lista nazvao hajkom na javne službe koja ih ne iznenađuje. - Razina manipulacije koja ide od strane Jutarnjeg lista je degutantna. Naslovnica današnjeg broja kaže – uzrok inflacije su veće plaće javnog sektora. Ne kaže - jedan od uzroka su plaće generalno, jer javni sektor čini nešto manje od 20 posto zaposlenih u ovoj zemlji i rast njihovih plaća ne može imati takav kompozitni efekt. Nadalje, prije koji dan imamo izmišljenu brojku, manipulaciju u jednom od tekstova o plaćama u obrazovanju. U tekstu se nigdje ne spominjete rast plaća od 88 posto, ali je taj podatak naveden u naslovu. Ovakve stvari su hrana za naše članove, rekao je Kroflin.
U sindikatima su nezadovoljni i rastom plaća sudaca, kakav, rekli su, sindikati obrazovanja ne mogu izboriti niti najjačim pritiscima. – Ako se za nekog ima iz vedroga neba, a govorimo o podizanju osnovice za 24 posto, onda tražimo da se nama da primjerena pozicija. Čak i tekstovi Jutarnjeg lista pokazuju da smo najlošije prošli u odnosu na sve druge javne službe kojima su korigirani koeficijenti. Mi od početka govorimo, da plaće su rasle, no rasle su na šlampav način do mjere koja je za nas neizdrživa. Želimo otvaranje uredbe o koeficijentima i njihovu promjenu, rekao je Kroflin, uz konstataciju kako su se koeficijenti radili na brzinu, u frci i panici. Sve što se zeznulo, želimo da se čim prije promjeni, poručuje.
Sindikalci dodaju kako nemaju ništa protiv toga da nekome raste plaća, no međuodnosi među plaćama moraju postojati, pri čemu je zadaća sindikata "briga o komparativnoj poziciji članova sindikata obrazovanja i znanosti".
Ništa od Ramazzottija
Kroflin je naveo primjer razlika između plaća pravosudnih i znanstvenih djelatnika: najviše radno mjesto, doktor znanosti u trajnom zvanju s 30-ak godina radnog staža, ima otprilike 500 eura manju plaću od suca županijskog suda koji se te pozicije može domoći kroz 10-ak godina.
- Nemamo problem s plaćama sudaca, nego onima redovitih profesora u trajnom zvanju, zaključio je. Drugi primjer nesrazmjera plaća vidi u plaći ravnatelja najvećeg znanstvenog instituta koji u komparaciji sa sucem Vrhovnog suda ima 20 posto nižu plaću.
Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija izjavio je da je njima dosta pozicije da obrazovanje bude na margini. – Volio bih da vam mogu čestitati Valentinovo uz podlogu Erosa Ramazzottija, no danas ipak govorimo o problemu da se za uzroke lošeg života građana proziva javni sektor, rekao je na presici.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....