SINDIKATI PORUČILI VLADI 'Odluka o outsourcingu je avanturistička i bez analize'

ZAGREB - Čelnici sindikata javnog sektora s današnjeg su okruglog stola poručili da je Vladina odluka o outsourcingu neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, u kojem radi 26.500 zaposlenika, "avanturistička, bez analize, nepripremljena, neozbiljna i nekorektna" prema sindikatima koji od 5. lipnja počinju skupljati potpise za raspisivanje referenduma o donošenju zakona kojim bi se zabranio outsourcing u javnom sektoru.

Vlada je odluku donijela na političkoj razini bez da je ikoga pitala, nemaju analize, a kamoli podatke o mogućim posljedicama, što je još jedna potvrda da Vlada donosi odluke o kojima nema pojma, ustvrdio je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec poručivši da je outsourcing "prvi korak u stavljanju privatne šape na javni sektor".

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić rekao je da bi outsourcing proizveo 100.000 izravnih žrtava, a to su zaposleni u neosnovnim djelatnostima u javnom sektoru i njihove obitelji, dok bi neizravne žrtve bili svi građani koji bi imali lošije škole, bolnice, učeničke domove i javnu uslugu.

Kao primjer apsurdnosti Vladine odluke spomenuo je podatak da plaća spremačice iznosi oko 2.500 kuna, u javnom sektoru zaposleno ih je 7.500, pa kada bi i sve one dobile otkaz uštedjela bi se beznačajna i minorna sredstva.

Spremačice, kuharice i domari u našim su školama i domovima više od toga - oni brinu o djeci, često im se povjeravaju, znaju što smiju, a što ne smiju jesti, kaže Stipić.

"Privatluk" u javnom sektoru nećemo dozvoliti, poručila je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek.

Navodeći kao primjer lošeg outsourcinga pranje i peglanje u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica, istaknula je da je s 3,5 kuna po kilogramu rublja nakon outsourcinga pranje poskupjelo na 7,5 kuna. Nezamislivo joj je da u toj bolnici 5400 obroka dnevno priprema privatna tvrtka, kaže Avberšek.

Glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Siniša Kuhar pita je li trošak državne uprave manji ako se trošak za plaće tih ljudi transformira u plaćanje usluge.

Koliko outsourcing djeluje na dehumaniziranje ustanova, škola, bolnica, javne uprave i treba li zaposlenike u javnoj upravi diskriminirati po osnovi pripadnosti "core businessu", upozorava Kuhar te pita kako bi se spriječilo političko dodjeljivanje takvih poslova.

O pravnom aspektu izdvajanja govorio je urednik časopisa "Radno pravo" Krešimir Rožman podsjetivši kako je Vlada rekla da bi zaposlenici prelaskom kod privatnog poslodavca zadržali prava na određeno vrijeme.

To određeno vrijeme može biti i jedan dan, nakon kojega im novi poslodavac može reći da su višak i posegnuti za poslovno uvjetovanim otkazom. Vlada kaže da će se outsourcingom zadržati svi radnici, povećati kvaliteta usluga i uštedjeti, a to je nemoguće, ustvrdio je Rožman.

Na sociološki aspekt outsourcinga upozorio je Ivan Burić navodeći kako su spremačice u školama i bolnicama, portiri i domari, kao ljudi koji su niže na društvenoj ljestvici, kroz svoj svakodnevni posao u interakciji s nastavnicima ili liječnicima, što je dragocjeno za njih jer svoju djecu mogu usmjeriti u bolje školovanje.

Nakon izdvajanja više nema tih kontakata i interakcije, što je loše za razvoj društva jer se stvaraju dugoročne barijere među socijalnim klasama, ocijenio je.

Željko Stipić izvijestio je o pripremama za početak skupljanja potpisa za referendum, ističući da prikupljanje potpisa organizira 17 sindikata, a sudjelovanje i pomoć najavili su i mnogi drugi. Samo u Zagrebu bit će više od 30 štandova na kojima će se građani moći potpisati.