NOVI MINISTAR

Šime Erlić o novim projektima i bivšoj šefici: ‘Mislim da je Tramišak smjenu doživjela fatalno...‘

‘Spašavamo 20 projekata kojima do kraja 2023. godine istječe rok‘, ističe novi ministar


Šime Erlić

 Ivana Nobilo/Cropix

Šime Erlić novi je ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Naslijedio je svoju bivšu šeficu Natašu Tramišak, koja je iz Vlade otišla jer je izgubila povjerenje premijera, a Erlić je s njom kao državni tajnik radio posljednje dvije godine. Kako je on doživio njen odlazak, kako će posložiti kompleksan sustav od kojeg se očekuje brzo povlačenje ogromnih sredstava EU, a koji je opterećen korupcijskim aferama, govori u svom prvom velikom intervjuu za Jutarnji list.

Znate li vi razlog zašto je morala otići bivša ministrica Tramišak? Je li to samo stvar povjerenja koje je izgubljeno?

- Mislim da je riječ o povjerenju, ja mogu govoriti iz svog ugla djelovanja. Do prije koji dan je bila moja šefica i bez veze mi je sad iznositi nekakvu naknadnu pamet. S bivšom ministricom sam surađivao profesionalno i imao svoje uprave u kojima sam dobio jasna zaduženja što trebam raditi i isporučivati. Ako bi bilo nekakvih neslaganja, ako bih smatrao da treba raditi nešto drugačije, to bih nastojao njoj komunicirati i to bih radio najčešće timski, iza zatvorenih vrata, i to bih joj priopćio.

Međutim, na kraju dana na svakom od ministara je odgovornost i njena je odluka bila kako će se postaviti, kako će što odlučiti i kojim putem će ići. Svatko od nas ima svoj stil, a nitko nije tu na neodređeno, ni zauvijek. Najveća je odgovornost na predsjedniku Vlade, a to mu daje pravo i da bira svoje suradnike. Ista stvar se može dogoditi i meni. Neću to doživjeti fatalno.

Mislite li da je ministrica to doživjela fatalno, previše osobno?

- Iz njenih nastupa dalo bi se tako zaključiti, ali nikome to nije ugodna pozicija. Uvijek se pokušavam staviti u tuđe cipele i vjerujem da ako na neki način izgubim povjerenje predsjednika, logično je da sam ja taj koji ide. Bez obzira na to slagao se s razlogom ili ne. Mislim da nije drugačije ni u drugim velikim organizacijama, a ovdje je još veći pritisak na sve nas. Vlada uistinu funkcionira timski. Ne postoji neki akt, zakon, strategija ili ugovor da se donese iz jednog tijela, a da ne prođe sva tijela. Ministarstva ne mogu funkcionirati kao silosi, nego je sve cijelo vrijeme premreženo.

Znam u što ulazim i koliko je ovo izazovno. Prošao sam baš sve stepenice, na koncu i u Ministarstvu sam dvije godine. A moja želja i motiv su da dam sve od sebe, da svoju dionicu odradim najbolje što mogu. Petnaest godina rada s fondovima Europske unije daje mi za pravo da razmišljam da postoje neke stvari koje mogu unaprijediti, ali prije svega me zanima snažan tim i apsolutno povjerenje polažem u ljude koji rade u Ministarstvu, jer jedan čovjek ne može napraviti toliko velike ili revolucionarne promjene bez ljudi, posebice u ovako kompleksnom i velikom sustavu kao što je ovaj.

Kako se ministrica ponašala prema vama kada ste postali član Predsjedništva HDZ-a, jer neke su neslužbene informacije da se udaljila od vas zato što vas je smatrala bližim Plenkoviću i kontrolorom njezina rada, pa da vas nije više ni pozivala na sastanke?

- Moja uloga u Predsjedništvu stranke sigurno mi je dala dodatnu odgovornost i u stranačkom smislu drugu dimenziju. Predsjedništvo stranke je vrh političke organizacije u Hrvatskoj koja je odgovorna i za Sabor i za Vladu, ali u Ministarstvu je ona bila šef i tako smo funkcionirali od prvoga do zadnjeg dana. Imao sam posao koji je ministrica jasno odredila i nastojao sam ga izvršiti maksimalno profesionalno i isporučiti ono što se od mene i moje uprave traži.

Konkretno, mi smo se prije dvije godine zatekli u izazovnom razdoblju. Nismo se znali prije toga. Upoznali smo se i zamolila me da se prihvatim dijela koji je vezan uz programiranje nove omotnice, jer ona je imala i puno drugih stvari oko kojih je morala voditi računa, kao što ja to imam sada. Posvetio sam se tome maksimalno, odradio koordinacija sustava i pregovarao s Komisijom kako bismo stigli rok koji je bio do kraja prošle godine i da bi se Hrvatskoj oslobodilo ovih novih devet milijardi eura. Mi smo to uspjeli, a to nije bilo lako.

image

Šime Erlić

Ivana Nobilo/Cropix

Koji vam je sad plan? Na što ćete se odmah fokusirati?

- Sustav ne smije zbog svih ovih promjena osjetiti bilo kakvu pauzu i izrazito mi je bitno da se perspektiva 2014. - 2020. privede kraju. U poziciji smo da moramo potegnuti i doći do cilja. Sad smo na 83 posto. Svi projekti u državi se realiziraju, moramo stisnuti da se požuri s plaćanjima, s realizacijom projekata onoliko koliko će uspjeti korisnici. Ima niz problema, neki su projekti u dobrim fazama, neki nisu. Imamo na desetke tisuća projekata. Imat ćemo i situacije da će potencijalno netko morati vraćati novac. To ćemo rješavati do kraja godine.

Tu ima dobrim dijelom gašenja požara i rješavanja toga da sustav dođe do kraja 2023. S druge strane, moramo ubrzati sva ta plaćanja i prema Ministarstvu financija. I mi moramo rješavati svu proceduru koja je vezana uz preglede i provjere maksimalno brzo. To je lako reći, teže ostvariti. Riječ je o timovima ljudi koji na tome rade, a za to trebamo još ljudi iz sustava koji to mogu stisnuti pa da taj dio podignemo na maksimum te na kraju kažemo da smo zadovoljni s prvom punom hrvatskom perspektivom.

Ima li neki jako bitan veliki projekt nad kojim strepite da se neće realizirati?

- Za takve ćemo projekte imati plan. Dvadesetak je većih projekata. Primjerice, to su željeznice, velike aglomeracije, centri za gospodarenje otpadom. Za neke od njih već vidimo da neće biti dovršeni do kraja godine jer su na trideset do četrdeset posto. Za takve projekte imamo direktnu komunikaciju s Komisijom i plan za faziranje, odnosno da ih prebacimo u novu perspektivu. To je složen proces i ne ide automatizmom. Moramo argumentirano s Komisijom proći proceduru. Idemo tim putem i moramo uspjeti.

Hoćete li vi nešto kadrovski mijenjati u upravama i agencijama?

- Agenciju svakako planiramo jačati, kao i uprave. Mora se jačati i uloga Ministarstva kao koordinacijskog tijela zaduženog za više različitih fondova i koordinaciju puno tijela u sustavu.

Kad smo spominjali ovaj prvi ITU natječaj iz nove financijske perspektive, vidjeli smo neke kritike gradonačelnika Ivice Puljka da je Split zakinut. Što se to dogodilo?

- Mislim da mi možemo razgovarati sa svim gradovima o tome koji su kriteriji za bilo što, pa tako i za ovu dodjelu. Mi smo Ministarstvo koje zastupa interese i općina, gradova i županija i radimo to kontinuirano. Pa ja dolazim iz jednog "ITU grada". Nakon dvije godine strašno iscrpljujućih pregovora u kojoj su sudjelovali i predstavnici gradova, obranili smo tezu da nam treba više sredstava za urbani razvoj, što nije bilo jednostavno, i da planiramo cjeloviti urbani razvoj kroz sve krajeve Hrvatske s 22 urbana centra. Komisija se opirala tome da povećavamo broj gradova jer smo u okvirima EU mala zemlja.

No, uspjeli smo za gradove dobiti više novca nego što su imali u prethodnoj perspektivi. Dakle, uz povećanje broja gradova, dobili smo i više sredstava po svakom gradu, pa tako i za Split. Svi su u konačnici dobili veću alokaciju. Ali, gospodin Puljak se referirao na nepravilnu distribuciju, odnosno kriterije tih raspodjela. Mogu prihvatiti svaku kritiku na bilo koji dio sustava, otvoren sam za razgovor, ali ne mogu prihvatiti zanemarivanje činjenice da su svi, pa i Split, dobili više nego prije.

Split je drugi grad u Hrvatskoj. Mi ljudi unutar sustava godinama se poznajemo i aktivno surađujemo bez razlika te će Split kao i svi drugi imati našu punu podršku. Usput, riječ je o indikativnoj alokaciji. Gospodin Puljak još nije potrošio novac iz stare perspektive.

Kad je riječ o regionalnom razvoju, bili su napisi da bivšu ministricu kritizira HDZ-ov ličko-senjski župan, da ne ide dovoljno novca u Liku. O čemu se tu radi?

- Te su kritike izvučene iz konteksta, kao što i inače budu neke naše stranačke rasprave. Ministarstvo je započelo pripremati posebne programe za neke krajeve Hrvatske. Imali smo program Slavonija, Baranja i Srijem, zatim smo osmislili za Dalmatinsku zagoru i Gorski kotar, a iduća je na redu Lika. Župan je došao na sastanak i bio je zadovoljan. Razumijem da se svaki župan maksimalno bori za svoj teritorij i to je dobro. To je legitimno, a na nama je da dajemo pravovremene informacije. Nitko ne smije ostati isključen.

Kad je riječ o održavanju softvera e-fondovi, da ste bili ministar, kome biste dodijelili posao, tvrtki Omega software ili Fini i na koji način? Zašto sustav ne radi već danima i kad će proraditi?

- Mogu reći što ću sad napraviti kao ministar. Sad je najvažnije omogućiti da korisnici sustava e-fondovi ne budu zakinuti ni milimetar i to ćemo ostvariti tako da će svi oni imati produljenje roka. Sustav je u procesu prilagodbe na euro i očekujemo da će se uskoro završiti.

Nakon toga planiramo pronaći način i trajno rješenje u kontekstu održavanja sustava i preinaka koje se moraju napraviti za novu perspektivu. Kad napravimo sve potrebne sastanke s odgovornima u sustavu i Finom na tu temu, odlučit ćemo kako dalje. Poanta je da se ne dogodi ni dan kašnjenja, a pobrinut ćemo se da proces bude transparentan i u skladu sa svim pravilima.

Jedan lokalni medij objavio je da ste pod istragom OLAF-a, je li to istina?

- Ja osobno, ili itko meni dostupan nemamo nikakvu informaciju o nečemu takvom. Nikakva dokumentacija nije izuzeta, nikakve radnje za koje bih znao. Postoje neprovjereni izvori u tom mediju, ali, nažalost, koliko god takve prozivke bile neugodne, morate se nositi s time. Međutim, svatko od nas može u bilo kojem trenutku biti pod nekom vrstom istrage, ali mi to ne možemo znati. U konkretnom slučaju, ja takvih saznanja nemam.

Što je s optužnicom koja je podignuta protiv vašeg oca?

- Mene to prati dugi niz godina iako nema baš nikakve veze sa mnom. Pojedinci, kad vam nemaju što reći, izvlače to što mi je nevjerojatno u 21. stoljeću. On je moj otac, roditelji su jedni, voliš ih i poštuješ najviše na svijetu.

Cijeli radni vijek mi je vezan uz fondove EU i nikad nisam imao nikakve veze sa spomenutim poslovima i to svi u Zadru znaju. Puno puta mi je bilo teško zbog te situacije, jer me stalno prati. Vjerojatno me i puno puta ta situacija zakočila, ali ja se nadam da s 15 godina staža i toliko projekata mogu biti prosuđivan kroz svoj posao i svoje postupke. To me je s druge strane očvrsnulo. Gledajući obiteljski, samo želim da taj proces završi što prije.

Pojednostavit ćemo pravila i procedure za natječaje te ojačati kadrove

Kad je riječ o novoj perspektivi, je li tu što krenulo?

- Počeli smo s prvim ITU pozivom za gradove, ali cijeli niz projekata, tj. natječaja realiziran je u prošloj godini kroz NPOO. Izradili smo potrebne zakone, objavili indikativnu listu poziva. Natječaji se pripremaju i u prvoj polovici godine očekujem prve, a veću dinamiku u drugoj polovici te onda kroz cijelu godinu.

Veća je dostupnost sredstava i bit će više natječaja. Uspješni smo onoliko koliko brzo uspijemo natječaj izbaciti i koliko se brzo oni obrađuju, a to u dobrom dijelu ovisi o procedurama i pravilima, što nastojimo pojednostaviti. To je prvo, a druga je stvar jačanje ljudskih kapaciteta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 12:40