MEGAPROJEKT

SILICIJSKA DOLINA 19 KM OD ZAGREBA Otkrivamo kako će izgledati i što će sve nuditi buduće hi-tech sjedište Rimčeve tvrtke i vjerojatnu lokaciju

 

“Imam jednu ideju koja će nekima biti luda ili čak dekadentna. U Kerestincu (između Sv. Nedelje i Zagreba) postoji jedan stari dvorac koji propada. Mi planiramo (jednog dana kada budemo u mogućnosti) graditi tvornicu u okolici Zagreba. Mislim da bi bilo jako cool da dobijemo dvorac na korištenje, obnovimo ga i koristimo kao R&D centar (istraživanje i razvoj), a pokraj (ili malo dalje) sagradimo tvornicu za proizvodnju auta i komponenti. Znam da je to pod spomeničkom zaštitom.

Nemam pojma u čijem je vlasništvu i kakva bi procedura bila, ali čisto kao ideja... I danas smo turistička atrakcija - ljudi iz Amerike, Australije ili čak Japana dolaze samo da vide našu tvornicu. Ovo bi sve još diglo na jednu sasvim drugu razinu... U svakom slučaju win-win: dvorac bi se obnovio, a firma koja je flagship hrvatske industrije bila bi još reprezentativnija. Šanse za realizaciju? Vjerojatno nikakve... Ali vrijedno istraživanja.”

Bio je petak, treći svibnja 2013. godine, i ovaj je post na svom Facebook profilu u 20.23 sati stavio Mate Rimac.

Iako je Rimac iza sebe već imao isporučeni Concept One, električni superautomobil vrijedan 750 tisuća eura koji je dvije godine ranije predstavio na jednom od najvećih automobilskih sajmova na svijetu, onom u Frankfurtu, i iako je postajao sve veći igrač na ovom polju autoindustrije, tom postu o njegovu snu i budućnosti nitko nije predavao previše pozornosti. Poprilično očekivano, budući da je baš u to vrijeme u Hrvatskoj počela kampanja za predstojeće lokalne izbore.

Šest godina kasnije, u vrijeme kampanje za predstojeće europske izbore, Rimac Automobili, tvrtka u Rimčevu vlasništvu, objavila je kako su Hyundai Motor Company i Kia Motors Corporation odlučili uložiti 600 milijuna kuna u kapital te tvrtke, kako će surađivati na razvoju električnog sportskog automobila te hibridnog vozila visokih performansi s pogonom na vodik i električni pogon.

Simulacija izgleda budućeg kampusa

A upravo zbog toga, kako je sam objasnio u brojnim intervjuima nakon objave ovog fantastičnog posla, Rimac kreće u projekt razvoja investicije koja se mjeri između 80 i 100 milijuna eura.

U projekt Rimac Campus.

Najvjerojatnija lokacija kampusa - prošlog mjeseca ministar državne imovine Goran Marić i gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec potpisali su pak “ugovor o darovanju” 25 hektara državnog zemljišta u blizini Kerestinca vrijednog 6,5 milijuna kuna u svrhu razvoja poduzetništva i gospodarstva

Taj budući prostor bit će središte njegove tvrtke u kojem će raditi više od dvije tisuće ljudi, i u tamo će se smjestiti razvojno-istraživački centar, proizvodnja, testiranje, prostor za edukacije, kinodvorana, bit će i hotel za goste i zaposlenike koji dolaze izvana, vrtići za djecu zaposlenika, restorani, proizvodnja hrane, frizeri, sportski objekti, startup inkubator, ali i golemi park na kojem će zaposlenici, ali i posjetitelji moći slobodno raditi i uživati. Rimac želi integrirani objekt, no ne želi otkriti samu lokaciju kampusa.

Bit će u blizini Zagreba, nekoliko lokacija je već pogledano, iako je većina onoga što nude lokalni načelnici, prema Rimčevim riječima, vrlo limitirana.

- Nije baš neko natjecanje - objasnio je Rimac, koji je uvjeren da bi gradnja mogla početi početkom 2020. godine, a njegov je cilj do kraja 2021. godine završiti ovaj veliki projekt. Mnogo je realnije da će to ipak biti 2022. ili 2023. godina s obzirom na opseg Rimac Campusa.

Vrijednost za sve građane

Iako Rimac samu lokaciju nije želio potvrditi, vrlo je izgledno da će ta lokacija biti upravo ona o kojoj je sanjao u petak trećeg svibnja 2013. godine.

Naime, sve ono što je Rimac poželio, od siječnja ove godine je moguće i realizirati.

Grad Sveta Nedelja u svom Službenom glasniku objavio je kako je 30. siječnja Gradsko vijeće donijelo odluku o stjecanju nekretnina od Republike Hrvatske. Radi se o dvije čestice smještene u katastarskoj općini Kerestinec - zona 1, čija je ukupna površina 250 tisuća četvornih metara, a koje se nalaze južno od dvorca u Kerestincu. Prošlog mjeseca ministar državne imovine Goran Marić i gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec potpisali su pak “ugovor o darovanju” 25 hektara državnog zemljišta vrijednog 6,5 milijuna kuna u svrhu razvoja poduzetništva i gospodarstva. Tim ugovorom, kako je tom prilikom naglasio ministar Marić, Sveta Nedelja dobila je više nego u 25 godina te kaže kako je uvjeren da će “darovano zemljište biti iskorišteno za daljnji gospodarski razvoj i nova zapošljavanja”.

Gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec bio je malo konkretniji.

- Darovano zemljište namijenit ćemo za razvoj autoindustrije i gradnju kampusa - rekao je Zurovec.

Kada smo ga prošlog tjedna pitali je li mislio na Rimca, naišli smo na šutnju.

- Ne mogu vam o tome ništa reći. Shvatite me - poručio nam je gradonačelnik.

Razgovarali smo s desetak sugovornika vezano za ovaj projekt, s brojnim političarima, konzultantima i arhitektima, i u većini slučajeva naišli smo na zatvorena vrata. Slično je bilo i kod samog Rimca.

- Želimo uključiti javnost i lokalnu zajednicu kad budemo imali jasnije razrađen projekt jer želimo stvoriti sadržaj za javnost i dati vrijednost cijeloj zajednici. Ne želimo ograditi kampus i držati ga samo za sebe - važno nam je da dodaje vrijednost svima. No kako još uvijek nemamo gotovo idejno rješenje, prerano je dijeliti detalje - rekao nam je kratko Rimac.

Zagreb, 170519.
Zemljisne cestice 965 i 966 neposredno do dvorca Erdody Kerestinec, gdje bi trebao nikuti razvojno istrazivacki centar Rimac automobili.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matic / CROPIX
Dvorac Kerestinec

Oni koji žele razgovarati mole za anonimnost, jer je većina na neki način uključena u projekt novog kampusa.

Sam Rimac, pričaju nam, ima jasnu viziju cijelog projekta. Arhitektima koje je pozvao na natječaj za idejno rješenje pripremio je upute na 100 stranica, s detaljnim objašnjenjima što želi - od vizuala, shematskog prikaza postrojenja, do sadašnjih i planiranih brojki u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju.

Kultura kompanije

- Čovjek je potpuno unutra što se tiče ovog projekta. Sve brojke u tom dokumentu doslovno su njegove. Ovo je njegov projekt - pričaju naši sugovornici.

Ukratko, Rimac, prema riječima naših sugovornika, traži kampus na otvorenom prostoru koji ima niz odvojenih građevina - paviljona, a koji su povezanih sadržaja. Kampus će imati veliki istraživački institut - za istraživanja i razvoj - nadzemni i gornji objekt, urede, objekt za proizvodnju, sastavljanje, laboratorij i urede, potom hotel, vrtić, na krovu golemog niskog objekta bi bio uzgoj agrarnih kultura, kao i paviljon koji je hidroponički vrt, park s jezerom, park na krovu, gym i prostor za zabavu, atrij za uzgoj agrarnih kultura, u okolišu kampa je predviđen free range uzgoj stoke i drugo.

No kakav kampus zapravo Rimac želi od arhitekata?

U tom dokumentu navodno stoji kako je želja da sam izgled ocrtava “vrijednosti i kulturu kompanije”, da bude prirodan, otvoren, lijep, ali i da ima “ono nešto”.

- Želim da kampus sadrži sve što nam treba, a ne da bude samo mjesto za posao - navodno stoji u dokumentu u kojem se navodi kako od arhitekata očekuju i razumnu cijenu.

Sam izgled ne bi trebao biti elitističan, sterilan, ozbiljan, mračan ili neka vrsta “unusable arta”. Rimac traži opuštajući, otvoreni i svijetli prostor, prijateljski nastrojen i udoban za sve one koji će se nalaziti u tom prostoru.

Prema nagađanjima, Rimac se navodno vodio time kako izgledaju središta sličnih kompanija. Recimo, Bugatti je smješten u dvorcu i sve je podređeno ekskluzivitetu i kvaliteti. McLaren pak koristi predivan prostor koji je osmislio lord Norman Foster,, jedan od najplodnijih britanskih arhitekata i jedan od najznačajnijih autora suvremenih djela moderne arhitekture, dobitnik Pritzkerove nagrade koju mnogi smatraju Nobelovom nagradom za arhitekturu.

Rimac je Fosteru također poslao cijeli dokument što je očito znak da je hrvatski poduzetnik fasciniran tvornicom McLarena. U samom dokumentu istaknuto je kako je u toj tvornici posebna pozornost dana svakom detalju, no neki ipak smatraju da je cijeli projekt previše sterilan.

- To je nešto što je njega vodilo u osmišljavanju ideja. On želi da prostor bude lijep, da bude posvećen tehnologiji i da se posebna pozornost posveti detaljima. Da to bude mjesto na kojem će se osjećati da kompanija i dalje želi rasti i biti najbolja u tome što radi, da je u fokusu svjetske javnosti, ali i da posjetitelji vide kako je to mnogo više od same kompanije. A sve to mora biti kompatibilno s prirodom - kažu naši sugovornici iz Zagreba.

Nova radna mjesta

Sam nacrt budućeg izgleda krojen je i prema projekcijama novih radnih mjesta.

Trenutačno Rimac zapošljava više od 500 ljudi, a želja mu je do 2025. imati 1200 zaposlenih - 530 inženjera, 450 radnika u samoj proizvodnji, 100 ljudi u administraciji, 20 ljudi u menadžmentu, kao i 100 ljudi u uredima i na ostalim poslovima. Isto tako, želja mu je do 2025. godine doći sa sadašnjih 78 na 264 zaposlenika u tvrtki Greyp.

Centar bi se radio u dvije faze. U prvoj bi se koristilo oko 77 tisuća, a u drugoj oko 107 tisuća kvadrata. Prema idejnom projektu, razvoj i istraživanje, menadžment i administracija imali bi 11.700 kvadrata, u njima bi radilo 780 zaposlenika. Komandni centar imao bi 500 kvadrata, a sama proizvodnja 70 tisuća kvadrata. Muzej i showroom imali bi 2000 kvadrata, prostor za prototipove i dizajn bio bi na 2700 kvadrata, a prostor za testiranje 3 tisuće kvadrata.

Vrtić bi imao 1500 kvadrata i mogao bi primiti 150 djece, prostor za edukaciju na 300 kvadrata primao bi do 100 ljudi, a restorani i kuhinja bi se prostirali na ukupno 1780 kvadrata i mogli bi primiti do 600 posjetitelja. Hotel bi ukupno imao 1000 kvadrata, s 30 soba od 25 četvornih metara i pet obiteljskih apartmana od 50 kvadrata. Poseban prostor na 2000 kvadrata, za različite projekcije i kazališne predstave, trebao bi primiti do 1000 posjetitelja, dok bi fitness centar i zona opuštanja imali ukupno 600 kvadrata.

Prostor za top secret projekte prostirao bi se na 2800 četvornih metara i u njemu bi svoje mjesto trebalo naći stotinjak zaposlenika.

- Koliko je upućen u cijeli projekt, pokazuju Rimčevi komentari za svaki kvadrat. Citira literaturu, navodi koliko prostora za određeni posao ima konkurencija ili kompanije koje su njemu drage - kažu naši sugovornici.

Muzej bi trebao biti koncipiran tako da posjetiteljima govori o samom brendu, u showroomu bit će izloženo 5 automobila kao i kompletna tehnologija, a predviđa se i posebna soba za potencijalne kupce u kojoj će biti rotirajuća platforma s automobilom, OLED sa 75 inča i lounge zonom.

Cijeli dio imat će posebne prostore za predstavljanje noviteta, kao i gotovo 400 kvadrata fotostudija. R&D kompleks trebao bi biti open space u kojem je moguće spajati ili odvajati manje grupe od 10 do 30 ljudi, kao i zone za opuštanje. Cijeli prostor trebao bi imati prirodno osvjetljenje, ali uz napomenu da se ne želi izloženost vanjskom svijetu.

Zagreb, 170519.
Zemljisne cestice 965 i 966 neposredno do dvorca Erdody Kerestinec, gdje bi trebao nikuti razvojno istrazivacki centar Rimac automobili.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matic / CROPIX
Dvorac Kerestinec

Isto tako, u samom dokumentu koji su dobili arhitekti traži se da menadžment nema specijalni tretman, tako da vodeći ljudi kompanije primjerice budu smješteni na najvišem katu zgrade.

Sam proizvodni pogon u detalje je opisan, kažu naši sugovornici, na gotovo 35 posto dokumenta koji su dobili arhitekti, što dovoljno govori o kakvim se detaljima radi. U samom dokumentu navodi se i kako će biti omogućene ture za posjetitelje, ali da te ture ne smiju ometati proizvodnju.

- Želja mu je da ljudi dođu u njegov park, restoran i proizvodnju vidjeti kako sve to skupa izgleda. U okolišu kampa je predviđen free range uzgoj stoke. Taj dio se, recimo, posebno naglašava. Životinje moraju biti slobodne što je više moguće te se mora omogućiti interakcija zaposlenika i životinja - kažu naši sugovornici.

Među hintovima koji su dani arhitektima je i trkaća staza za zaposlenike na kojoj bi mogli uživati i sami posjetitelji.

Ono što se može nagađati jest da će, u skladu s filozofijom električnih automobila, i arhitektura budućeg kampusa biti “zelena”, prilagođena okolišu, te da će se vrlo vjerojatno poprilično minimalno intervenirati gradnjom u područje oko dvorca Kerestinec koji je zaštićeni spomenik kulture 1. kategorije. Ako se odabere ova lokacija, dvorac bi mogao biti obnovljen te bi postao mjesto za druženje.

Izgled kampusa, idejno rješenje, upravo na temelju ove dokumentacije trenutačno kreiraju ugledni internacionalni i hrvatski arhitektonski studiji.

Devet je inozemnih, a među njima je i lord Norman Foster. Rimac se, kaže, s Fosterom, tvorcem kampusa Applea, ali i onoga koji koristi automobilski div McLaren, susreo prije nekoliko dana te je naveo da se baš kao i brojni drugi poprilično zapalio za ovaj projekt.

- Kažu mi da tako nešto nigdje ne postoji, ta kombinacija koju ja želim - otvorenost kampusa za javnost, briga oko zaposlenika i spajanje s prirodom - ispričao je Rimac u velikom intervjuu za Jutarnji.

Iz ureda Normana Fostera nisu nam odgovorili jesu li i na koji su način angažirani od tvrtke Rimac Automobili, a sličan odgovor dobili smo i od brojnih hrvatskih uglednih arhitekata. U razgovoru s njima saznali smo da su oni koje je Mate Rimac pozvao na sudjelovanje u natječaju morali u ugovoru potpisati i NDA (engl. non-disclosure agreement). To je ugovor o povjerljivosti koji se sklapa između dvije ugovorne strane kada jedna strana želi ostati zaštićena u dijeljenju svojih poslovnih informacija, zato se taj ugovor još naziva ugovor o tajnosti. Iz ovog nam razloga arhitekti nisu mogli čak niti potvrditi svoje sudjelovanje na natječaju Mate Rimca za njegov kompleks kampusa.

U Svetoj Nedelji nam pričaju kao je vrlo jasno zbog čega Rimac želi kampus svjetskog izgleda.

Vode se idejom da najbolji električni automobil na svijetu mora imati i najbolju tvornicu na svijetu u koju će dolaziti u posjet brojni građani, turisti, studenti, znanstvenici. Naši sugovornici naglašavaju da Rimac ima nos za marketing i kako je jasno da će u njegov kampus, osim velikih zaljubljenika u automobilsku industriju, doći i brojni drugi građani koje će zanimati dizajn, arhitektura i priroda.

Kampus kao atrakcija

- Njegovu sadašnju tvornicu građani mogu razgledati, a sat vremena tog razgledavanja stoji oko 230 kuna. Uvjeren sam da će slično biti i kada se napravi cijeli kampus - kažu naši sugovornici uključeni u gradske strukture.

Da bi Rimac mogao graditi na tom području, Grad Sveta Nedelja trebao bi to područje dati u koncesiju. Taj natječaj trebao bi se uskoro raspisati, no kakvi će biti sami uvjeti, dužina koncesija kao i naknada još uvijek nije poznato.

Isto tako, bit će potrebno odrediti i kako će se onaj tko dobije koncesiju odnositi prema dvorcu.

Zagreb, 170519.
Zemljisne cestice 965 i 966 neposredno do dvorca Erdody Kerestinec, gdje bi trebao nikuti razvojno istrazivacki centar Rimac automobili.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matic / CROPIX
mjesto na kojem bi se trebalo graditi buduće hi-tech sjedište tvrtke Mate Rimca

Sam Rimac, kažu nam u gradskim strukturama, u 2014. godini je u više navrata posjećivao Gradsku upravu Svete Nedelje kako bi dogovorio moguću suradnju oko zakupa dvora u Kerestincu. Rimac je želio cijeli dvorac, dok su u gradskoj upravi predlagali da Rimac uzme dio dvorca u kojem bi bio smješten izložbeni prostor za njegove automobile. Ostatak dvorca bio bi pod upravljanjem Grada. Damir Halužan, tadašnji zamjenik gradonačelnika iz redova HDZ-a, kaže da su odnosi s Rimcem bili dobri sve te godine.

- Kada imate jednog takvog poduzetnika u svom gradu, a Sveta Nedelja ih uistinu ima, onda mu trebate otvoriti sva vrata. Mi smo bili u kontaktu s Rimcem, mislim na tadašnju vlast, no nakon promjene vlasti sve se nekako utišalo. Rimac Automobili su tvrtka koja praktički može birati gdje će raditi. A sadašnja vlast je cijelu 2018. otezala s darovanjem državne imovine, na čemu smo mi radili u prethodnom mandatu. Tek nakon što sam na aktualnom satu u prosincu 2018. spomenuo kako bi Rimac vrlo lako mogao otići ako se sve ne riješi, vlast se pokrenula i u roku od mjesec dana se napravilo što je bilo potrebno - kaže Halužan.

Hoće li i dvorac u koncesiju nije poznato, stoga je jasno da sami arhitekti osmišljavaju Rimac Campus bez dvorca Kerestinec jer još uvijek nije službeno potvrđena lokacija.

Ono što je Rimac sanjao u petak 3. svibnja 2013. godine javnosti bi trebalo biti predstavljeno u ljeto ove godine.

Surađivala Korana Sutlić

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 23:15