ŠTO NAKON 18. LIPNJA

Šest scenarija za rasplet krize koja blokira državu

Vlada RH
 Goran Mehkek / EPH

Kriza Vlade, čiji je okidač bio zahtjev SDP-a da se izglasa nepovjerenje prvom potpredsjedniku Vlade i predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku, i to zbog poslovne povezanosti njegove supruge s njegovim prijateljem i konzultantom MOL-a Jozom Petrovićem, ima šest predvidivih scenarija raspleta. Premda je Vlada na čelu s premijerom Tihomirom Oreškovićem od prvog dana opterećena nepovjerenjem između Domoljubne koalicije i Mosta koji svoj savez u vlasti čak ne žele nazivati koalicijom, nitko ne želi prijevremene izbore, nego se traže modeli opstanka bez nove verifikacije kod biračkog tijela. Pad kreditnog rejtinga, poteškoće kod popunjavanja Vladinih resora, sukobi oko imenovanja u policiji i tajnoj službi, nemogućnost dogovora u Vladi da se sustavno dogovori makar jedna reforma, te konačno neuspjeh u izdavanju euroobveznica i masovni prosvjed građana zbog političkog upliva u kurikularnu reformu glavni su razlozi da se kriza Vlade riješi pod hitno. No, čini se da će se njeno rješavanje odgađati do krajnjeg roka, a to je 18. lipnja, do kada se po Poslovniku Sabora mora raspraviti i glasati o zahtjevu za opoziv Tomislava Karamarka. Do tada će HDZ i Most u jednakoj mjeri ulagati napore da opstanu na vlasti i izbjegnu prijevremene izbore. Argument za to su im istraživanja javnog mnijenja prema kojima se bilježi trend pada podrške HDZ-u, dok se pad rejtinga Mosta zaustavio nakon objave da će podržati Karamarkov opoziv. No, i ovako zaustavljen pad popularnosti Mosta donio bi im upola manje mandata nego što su ih osvojili na redovnim parlamentarnim izborima. Posvađana većina ima još dva tjedna za pronalazak formule ostanka na vlasti, ali bez Karamarka. kako traži Most, ili bez kamenčića u cipeli, kako Karamarko naziva Petrova. A scenariji su sljedeći:

Opstanak Karamarka, pad Bože Petrova

1 Jedan je da se 18. lipnja u Saboru ne uspije izglasati nepovjerenje Karamarku. U tom slučaju Karamarko ostaje prvi potpredsjednik Vlade, ali je pitanje može li Petrov biti drugi. Odgovor je da ne može jer bi izglasavanje podrške Karamarku značilo da je najmanje 11 zastupnika Mosta okrenulo leđa svom političkom lideru i prešlo u HDZ-ov blok. U ovoj opciji imali bismo preslagivanje u Saboru bez novih izbora.

HDZ imenuje novog potpredsjednika Vlade

2 Drugi je scenarij da se 18. lipnja izglasa nepovjerenje Karamarku. U takvom je ishodu moguće da Vlada opstane, ali tako da HDZ na mjesto prvog potpredsjednika delegira drugu osobu. Preduvjet je da HDZ, koji je još prije nekoliko dana iskazivao bezrezervnu podršku svome predsjedniku, odluči da neće slijediti njegovu političku sudbinu i izložiti se volji birača, nego će ga potupno marginalizirati.

Smjena vicepremijera, imenovanje nove dvojice

3 Treća je opcija da se izglasava nepovjerenje Karamarku, ali da zbog izbjegavanja novih izbora iz Vlade odu oba potpredsjednika - Karmarko i Petrov. Teoretski je moguće da HDZ i Most u Vladu umjesto njih delegiraju druge članove, a jednako tako je teoretska mogućnost da se Most povuče iz Vlade i u Saboru podrži manjinsku.

Nepovjerenje cijeloj Vladi, novi mandatar

4Četvrta je opcija da se izglasa nepovjerenje Karamarku, a da nakon toga netko u Saboru zatraži izglasavanje nepovjerenja cijeloj Vladi ili samo premijeru. Isti zahtjev može podnijeti i sam premijer Orešković. U tom slučaju prema Poslovniku Sabora počinju teći rokovi u kojima se mora riješiti sudbina Vlade. Procedura je ista kao kod opoziva Karamarka. Prijedlog se mora odmah staviti na dnevni red Sabora, a Vlada ima rok od osam dana u kojemu se mora očitovati o njemu. Rasprava i glasanje o povjerenju Vladi moraju se održati u roku od 30 dana od dostave prijedloga Saboru. Budući da Sabor zasjeda do 15. srpnja, vjerojatno je da bi se ovo pitanje prenijelo na jesensko zasjedanje.

Ako bi Sabor izglasao nepovjerenje Vladi, onda bi na scenu nastupila predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović. Ona bi trebala obaviti konzultacije s klubovima zastupnika i vidjeti može li odrediti mandatara za kojega je vjerojatno da bi dobio podršku većine u Saboru. Novi mandatar imao bi rok od mjesec dana u kojemu bi Saboru morao predstaviti svoju Vladu i njen program. Ako u roku od 30 dana ne bi uspio sastaviti Vladu, predsjednica Grabar-Kitarović ne bi mu ga mogla produljiti za još 30 dana, kako je to moguće nakon redovnih parlamentarnih izbora, nego bi morala raspisati prijevremene izbore.

Premijer Orešković podnosi ostavku

5 Peta je mogućnost da premijer Tihomir Orešković sam podnese ostavku, što bi značilo pad Vlade. U toj je situaciji potpuno ista procedura kao i kad Sabor izglasa nepovjerenje Vladi. I tada bi nastupila na scenu predsjednica koja bi odredila novog mandatara (to bi mogao ponovo biti Orešković), a on bi imao rok od 30 dana u kojemu bi trebao sastaviti Vladu i program. Ako mu to ne bi uspjelo, išlo bi se na nove izbore.

Raspuštanje Sabora, prijevremeni izbori

6 Šesta, a možda i najvjerojatnija mogućnost je da se 18. lipnja Tomislavu Karamarku izglasa nepovjerenje u Saboru, a da Klub SDP-a ili neki drugi klub zastupnika istodobno predloži raspuštanje Sabora. Odluku da se Sabor raspusti radi prijevremenih izbora donosi većina svih zastupnika, dakle njih 76. Nakon toga bi predsjednica države morala raspisati prijevremene izbore. Kako od njihova raspisivanja do održavanja mora proći najmanje 30 dana, predsjednica bi ih mogla raspisati u lipnju, preko ljeta bi stranke mogle imati kampanju, a održati bi se mogli već u rujnu.ƒ

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 16:44