KRAJ TIMOVE VLADE

ŠEST SCENARIJA ZA KONAČNI RASPLET DRAME Idemo na nove izbore ili će uspjeti preslagivanje?

 EPH

Nakon što ga je Tomislav Karamarko, prvi potpredsjednik Vlade očigledno pritiskao proteklih dana da ostavku i time sruši Vladu kako bi se izbjeglo izglasavanje nepovjerenja Karamarku u Hrvatskom saboru, premijer Tihomir Orešković je u petak na konferenciji za novinare ponudio inovativno demokratsko-parlamentarno rješenje i pozvao Karamarka i Božu Petrova, potpredsjednika Vlade da odstupe sa svojih funkcija.

To za sobom povlači niz mogućih scenarija i na ovom mjestu ćemo ih pokušati raščlaniti, piše Slobodna Dalmacija.

Prvi scenarij, koji nakon konferencije za medije Tomislava Karamarka nije više izgledan jest da HDZ pristane na smjenu Karamarka i da Vlada opstane s novim HDZ-ovim prvim potpredsjednikom. To bi vjerojatno značilo i da Most makne Petrova s mjesta potpredsjednika, ali da Most na jedan ili drugi način ostane u koaliciji s HDZ-om, piše Slobodna Dalmacija.

Božo Petrov je u petak poslijepodne dao izjavu da je spreman povući se s mjesta potpredsjednika Vlade, ali uz uvjet da se obvezno makne i Karamarko. Ipak, jednako tako je i dodao kako odluku o tome mora donijeti Most kao stranka.

Drugi, izgledniji scenarij jest da HDZ (ili neka druga grupacija u Saboru) pokrene opoziv premijera u Saboru, a za tu inicijativu je potrebna jedna petina u Saboru, dakle ista je procedura kao i za opoziv Tomislava Karamarka ili nekog drugog ministra.

U tom slučaju bi izglasavanje nepovjerenja Oreškoviću vjerojatno prošlo u Saboru, a ono se mora provesti najranije osam dana, a najkasnije 30 dana od kada Sabor formalno zaprimi inicijativu petine zastupnika.

Nakon što premijer „padne“ u Saboru, u roku od 30 dana predsjednica mora dati mandat nekom drugom mandataru i u tom istom roku se u Saboru mora izglasati novi mandatar i ministri.

U slučaju da se ne formira nova Vlada s novim premijerom, predsjednik parlamenta o tome obavještava predsjednicu Republike i ona „odmah“ raspušta Sabor i raspisuje nove izbore.

Ako se proces opoziva premijera pokrene u lipnju tada bi novi izbori, ako ne bude nove Vlade, mogli biti već u kolovozu ili rujnu, a Zoran Milanović, predsjednik SDP-a je u kratkoj izjavi rekao da očekuje baš to, izbore u rujnu.

Tomislav Karamarko je, pak, u petak oko 18 sati u HDZ-ovoj središnjici ustvrdio kako premijer više ne uživa povjerenje HDZ-a, ali nije rekao da će pokrenuti opoziv predsjednika Vlade u Saboru.

Dapače, na pitanje novinara da li smatra da bi premijer trebao dati ostavku rekao je da bi to bilo dobro rješenje, da bi tada mogli sjesti s predsjednikom Vlade i tražiti novog premijera ili da bi čak i Orešković to mogao nastaviti raditi. To je jako čudno ako je prije toga rekao da premijer više ne uživa povjerenje HDZ-a.

Očito je da nitko ne želi prvi svojim potezom srušiti Vladu, pa tako ni HDZ neće žuriti sa izglasavanjem nepovjerenja premijeru, već će najprije pokušati složiti većinu u Saboru s dijelom Mosta i drugim zastupnicima, sa ili bez premijera.

Samo, kao što smo već kazali, ako Orešković neće biti premijer onda mora dati ostavku ili biti opozvan u Saboru. Međutim, HDZ će, ako ne bude ranije djelovao, 18. lipnja dočekati izglasavanje nepovjerenja Karamarku, a to bi onda moglo biti jako neugodno po prvog potpredsjednika Vlade, ako do tada ne osigura situaciju u kojoj neće biti podignuto 76 za njegovu smjenu.

Karamarko bi to još mogao izbjeći tako da HDZ odmah u Saboru zatraži opoziv premijera i u najbržem roku od osam dana provede glasovanje i tako preduhitri glasovanje u Saboru o vlastitom opozivu. Možda će se, ipak, nešto više znati već u subotu, kada je zakazana sjednica predsjedništva HDZ-a.

Kada je daljnja procedura u pitanju, iako postoje različita tumačenja kome predsjednica države treba dati mandat nakon što se u Saboru izglasa nepovjerenje premijeru, sve govori u prilog tome da bi Kolinda Grabar Kitarović postupila kao i nakon redovnih izbora, a to znači da bi ga dala onome tko dokaže da uživa povjerenje 76 zastupnika.

Uz napomenu, da u ovom slučaju nema dodatnih 30 dana za mandatara da osigura povjerenje u parlamentu, već samo prvih 30 dana.

Treći scenarij bi glasio da će premijer Orešković ipak sam podnijeti ostavku, a tada je scenarij isti kao da mu je izglasano nepovjerenje u Saboru.

Četvrti scenarij je da premijer zatraži u Saboru glasovanje o povjerenju njemu samom, pa ako ne dobije to povjerenje predsjednica ima pravo odlučiti hoće li nekom ponuditi mandat ili će odmah raspustiti parlament i raspisati izbore (u prijašnjim slučajevima predsjednica mora pokušati pronaći novog mandatara ako postoji u roku od 30 dana).

Peti scenarij bi bio, s nizom podscenarija, da netko od mandatara, pa i sadašnji premijer, uspije sastaviti takozvanu manjinsku Vladu. To bi značilo da bi mandatar ili premijer dobio podršku u Saboru i od stranaka koje ne bi ušle u izvršnu vlast, odnosno u Vladu.

Šesti scenarij bi bio da premijer iskoristi ovlasti u punoj mjeri i samostalno smijeni Karamarka i Petrova, ali to bi onda samo ubrzalo jedan od prethodno spomenutih scenarija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 07:56