MILIČIĆ KAŽNJEN S 14.500 KUNA

ŠEF USTAVNOG SUDA DOBIO PARNICU, TUŽIO PROFESORA KOJI GA JE U KNJIZI PROZVAO PLAGIJATOROM 'Ovo ovdje je školski primjer klevete'

Neslužbeno se može doznati da bi Ustavni sud vrlo vjerojatno zauzeo isti stav kao i u slučaju outsourcinga i monetizacije autocesta. To su bili projekti koje je pripremala Vlada Z. Milanovića. Na slici: Miroslav Šeparović
 Goran Mehkek / CROPIX

Zbog klevetanja predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića (58) kojega je u svojoj knjizi 'Ćudoređe i deontologija znanstvenog rada...' prokazao plagijatorom doktorskog rada, umirovljeni profesor prava Vjekoslav Miličić (72) proglašen je krivim te je osuđen na novčanu kaznu od 50 dnevnih dohodaka, odnosno 14.500 kuna.

Nepravomoćna je to presuda koju je donijela sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Jasna Zoretić Rendulić te je naložila Miličiću, koji se nije pojavio na objavi, da mora platiti i 2000 kuna paušalnih troškova, ali i da Šeparoviću mora nadoknaditi njegove troškove. Ujedno, nakon pravomoćnosti presude Miličić o vlastitom trošku u sredstvima javnog priopćavanja (Jutarnji, Večernji i Telegram) mora objaviti presudu. U slučaju da se Miličić ogluši na plaćanje 14.500 kuna namijenjenih državnom proračunu naplatit će se prisilno ovrhom, a ako se novčana kazna ne bude nikako mogla naplatiti, postoji opcija rada za opće dobro umjesto kojega, ako također ne bude realiziran, Miličiću prijeti zatvor.

U obrazloženju presude sutkinja je istaknula da je riječ o “školskom primjeru klevete i usporedbi dvije knjige, ali da na nju Miličić ima pravo žalbe o kojoj će odlučivati neki od županijskih sudova”.

- Tijekom postupka je utvrđeno da su izostale fusnote na koje se tužitelj u doktorskoj disertaciji pozvao. U ovom slučaju riječ je o kleveti jer je knjiga postala dostupna većem broju ljudi i bila je prezentirana na promociji. Oko knjige stvorila se ogromna medijska hajka te je tužitelju Miroslavu Šeparoviću nanesena šteta te povrijeđena čast i ugled. Obrana optuženog bila je kontradiktorna. Prvo je rečeno da se iza inicijala M.Š. krije Mihovil Škarica, onda da je riječ o identitetu privatnog tužitelja čiji je identitet skriven iza inicijala radi njegove kćeri, pa onda da je prilikom fotokopiranja ispao jedan dio sa stranice. I na sve, obrana se više bavila sa mnom nego što se koncentrirala na samu obranu – rekla je sutkinja obrazlažući doneseni pravorijek.

Osvrnula se i na odbijene prijedloge za saslušanjem svjedoka s Miličićeve strane jer bi se bespotrebno otegnuo postupak podsjetivši kako je i akademik Vlatko Silobrčić svjedočio na okolnosti Šeparovićeva plagijata, a spornu disertaciju prema vlastitom priznanju nije ni pročitao.

Podsjetimo, Miličić je u svojoj obrani rekao da je pri izradi knjige skrbio o anonimnosti svih 30 plagijatora koje je predstavio te da je svima zaštitio puni identitet objavom inicijala i to zahvaljujući Šeparovićevoj kćeri koja mu je bila demonstratorica pet godina i koju cijeni. Miličić je između ostaloga ustrajao da je Šeparović svoj doktorat plagirao jer da na 162 stranice, odnosno u 70 posto rada, nema ni uputa ni poziva na izvor. Za njega je Šeparovićev doktorat “Dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda RH”, a koji je obranio krajem 2013. godine, čista prepisivačina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 14:49