SDP-u 15 ministarstava, HNS-u tri, HSS-u agrar, Vrdoljak drugi čovjek

Raspored mandata u lijevoj Vladi koja bi se formirala ako Narodna koalicija s kojom SDP namjerava izaći na izbore formira vlast uglavnom je već poznat. Od 20 ministarstava, tri bi išla starom SDP-ovu koalicijskom partneru HNS-u (vanjski poslovi, graditeljstvo i gospodarstvo), a jedno ministarstvo, i to poljoprivrede, dobio bi HSS ako se odluči napustiti HDZ i pridružiti lijevom savezu.

S obzirom na tradiciju odnosa u lijevoj koaliciji, ne treba isključiti da bi Ministarstvo turizma moglo pripasti IDS-u, koji bi sa SDP-om, kao i nakon prošlih izbora, mogao dogovoriti postizbornu suradnju. Preostalih 15 ministarstava (a moguće je i da ih bude manje, odnosno da se neka ukinu, a neka spoje) preuzeo bi SDP.

Laburisti

Osim raspodjele ministarstava, ulazak HSS-a u lijevu koaliciju za posljedicu bi mogao imati i otpadanje nekih manjih stranaka koje su sa SDP-om izašle na prošlim izborima. Riječ je o Hrvatskim laburistima - stranci rada, o Autohtonoj hrvatskoj seljačkoj stranci i Zagorskoj stranci. Njihovim ispadanjem iz koalicije napravilo bi se mjesta za četiri sigurna mandata, koliko je obećano HSS-u ako se pridruži SDP-u, HNS-u i HSU. Prema informacijama koje su prenijeli neki mediji, u HNS-u negoduju jer smatraju da se HSS-u nude preveliki ustupci, no u vrhu te stranke uvjeravaju nas u suprotno. - Zoran Milanović i Ivan Vrdoljak razgovarali su o formiranju predizborne koalicije i tu nema nikakvog nesuglasja. HSS treba dobiti odgovarajuća mjesta na listama, od čega polovica treba biti siguran ulazak u Sabor, a druga polovica takva da si ulaz mogu osigurati preferencijalnim glasovima. Uostalom, tako nastupa i HNS - kaže nam osoba iz te stranke koja je uvjerena da će njihova koalicija nakon prijevremenih parlamentarnih izbora formirati Vladu.

Naš sugovornik kaže da bi u novoj Vladi kojoj bi na čelu bio predsjednik SDP-a Zoran Milanović funkciju potpredsjednika imao predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak, koji bi bio zadužen za gospodarstvo i ujedno ministar gospodarstva. Od svojih kadrova HNS bi ponovo želio vidjeti u Vladi Anku Mrak Taritaš, koja je u prošlom mandatu bila jedan od uspješnijih članova Vlade, i to na čelu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, gdje bi se ponovo primila posla. U Ministarstvo vanjskih poslova HNS bi ponovo postavio Vesnu Pusić (osim, dakako, ako ne postane glavna tajnica UN-a, što baš i nije vjerojatno). Kako sami kažu, za Ministarstvo kulture više nemaju kadar, ali bi zato vrlo rado na čelu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta vidjeli rektora Sveučilišta u Rijeci Peru Lučina.

Branitelji i obrana

Premda zasigurno ne bi našli riječi protiv Lučina, u SDP-u teško da će ga prihvatiti, to prije što za tu funkciju, koja je iznimno važna jer se više ne može odgađati reforma cijelog obrazovnog sustava, imaju svoje kandidate. Kao najozbiljnija se spominje Sabina Glasovac, nova članica Predsjedništva SDP-a, inače profesorica engleskog i njemačkog jezika iz Zadra koja je u mandatu Željka Jovanovića bila savjetnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, a u mandatu Vedrana Mornara pomoćnica ministra. U SDP-u inače vrlo nerado razgovaraju o novim imenima koja bi ušla u Vladu ako na prijevremenim izborima osvoje vlast, i to uz napomenu da će svaki kandidat proći stranačke filtre, a na kraju će odluku donjeti najuže vodstvo stranke te Milanović osobno. Ipak, kao kandidat za novu Vladu spominje se i Franko Vidović, predsjednik šibenskog SDP-a, kojega svi hvale. Radi se o dragovoljcu Domovinskog rata, potpredsjedniku saborskog Odbora za veterane, koji se u eventualnoj budućoj lijevoj Vladi spominje u kontekstu Ministarstva branitelja ili obrane. Kao jedno od imena koje bi moglo doživjeti ozbiljniju promociju nakon izbora ako se rezultati osmjehnu Milanovićevoj koaliciji spominje se i Darko Parić, za kojega također svi imaju dobre riječi. On je autor projekta e-građani, bio je pomoćnik ministra uprave, a nakon raspuštanja splitskog ogranka SDP-a i odlaska Ive Baldasara iz stranke preuzeo je ulogu povjerenika koji je tamošnju stranačku organizaciju trebao ponovo postaviti na noge.

Zavodi i uredi

Među SDP-ovcima na koje se ozbiljnije računa ako se osvoji vlast, bilo da zauzmu pozicije u Vladi i u Saboru, bilo u državnim uredima i zavodima, spominje se i Ivan Klarin, saborski zastupnik i načelnik općine Tisno, koji je poznat po žestokim okršajima s političkim protivnicima, osobito na lokalnoj razini. Dio SDP-ovaca u tom kontekstu vidi i Sašu Đujića, saborskog zastupnika iz Rijeke i bivšeg predsjednika Foruma mladih SDP-a. Ambicije imaju i Stjepan Kovač, SDP-ov gradonačelnik Čakovca, te Domagoj Hajduković, predsjednik Županijske organizacije SDP-a u Osijeku, no stranački veterani s kojima smo razgovarali za njih kažu da se još trebaju dokazivati. Kakve su ambicije Romane Jerković, predsjednice Glavnog odbora SDP-a, koja je na toj funkciji nasljedila Josipa Leku, tek treba vidjeti. Riječ je o liječnici iz Rijeke koja je u dva mandata bila saborska zastupnica, ali se na prošlim izborima nije kandidirala.