INVENTURA PROBLEMA SA ZAKONOM

Sanadera u papirima nema. Njegov problem su ljudi: Pet iskaza koji Sanadera vode u Remetinec

Ako istražitelji ne nađu rupe u iskazima Mravka i Barišića, može se očekivati otvaranje istrage i uhićenje bivšeg premijera
 Goran Mehkek / CROPIX

ZAGREB - Tko je sljedeći? Nema ga. Čini se da su svi putevi već doveli do Ive Sanadera. Iako neki spekuliraju da će bivši premijer ubrzo biti pozvan na ispitivanje u USKOK, to je sve manje realno. Sudeći po optužbama koje su na njegov račun u formalnim iskazima iznijeli njegovi dojučerašnji suradnici, puno je vjerojatnije da će USKOK protiv njega donijeti nalog o provođenju istrage i - nalog o uhićenju. Jer, ako istražitelji ne pronađu bitnijih “rupa” u izjavama Ivana Mravka i Mladena Barišića, te još nekolicine svjedoka i osumnjičenih koji su ispitani u USKOK-u, teško da će državni odvjetnik Mladen Bajić dopustiti da se postupak protiv bivšeg premijera vodi redovnim putem, bez uhićenja i pritvaranja. To se ne bi, ako se optužbe pokažu osnovanima, uklapalo ni u dosadašnju praksu USKOK-a. Svi ključni osumnjičenici završavali su u pritvoru barem na neko vrijeme. Stoga je malo vjerojatno da bi Remetinec mogao izbjeći i čovjek kojega su prozivali kao nalogodavca i u čiji se džep, kako proizlazi iz Barišićeve obrane, slijevala gotovina u milijunskim iznosima. Imunitet koji Sanader ima kao saborski zastupnik trebao bi biti samo kratkotrajna prepreka.

Ono što je Sanadera dovelo u nezavidnu situaciju su ljudi. “U papirima” Sanadera uglavnom nigdje nema. Ali, njegovi bivši suradnici, koji su se našli na udaru represivnog aparata, nakon Sanaderova odlaska shvatili su da ih više nitko ne može zaštititi i izvući.

1. Ivan Mravak

Bivši predsjednik Uprave HEP-a, Ivan Mravak, izravno je teretio bivšeg premijera Ivu Sanadera u istrazi koja se vodi u slučaju HEP-TLM sa štetom od 600 milijuna kuna. Mravak tvrdi da je postupao prvenstveno po nalogu tadašnjeg premijera, kao i visokopozicioniranih ljudi koje je Sanader zadužio da rješavaju određene probleme. I u slučaju Fimi-Media Mravak je posredno, govoreći o izravnim nalozima Barišića, upro prstom u Sanaderu.

Prvi se pred zidom našao Ivan Mravak. Suočen s teškim optužbama u slučaju TLM i blokadom imovine, pa drugom istragom za namještanje poslova i mito, pa još jednom istragom zbog isporuke jeftine struje Diokiju, Mravak je počeo shvaćati da mu se uz obranu šutnjom crno piše. Potkraj ljeta, nakon nekoliko mjeseci provedenih iza rešetaka, odlučio se “braniti istinom”. U međuvremenu je izišao na slobodu. Čekaju ga, doduše, postupci koji su protiv njega pokrenuti, ali je vjerojatno postigao sporazum s USKOK-om koji podrazumijeva blaže kažnjavanje. Zauzvrat je, među ostalima, “dao” Sanadera.

Mravak je istražiteljima detaljno opisao neformalne sastanke u Vladi koji su se održavali na Sanaderov poziv, pod njegovim vodstvom i uz njegove zaključke koje su svi slijepo sljedili. Uz Mravka koji tvrdi da je sporni ugovor s TLM-om potpisao po Sanaderovu nalogu, suokrivljeni bivši direktor TLM-a Ivan Koštan ukazao je na sumnjivi Sanaderov angažman u samoj privatizaciji TLM-a.

2. Ivica Kirin

Bivši ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin, trenutno gradonačelnik Virovitice, i sam se našao na udaru bivših kolega iz tužiteljstva, jer je MUP u vrijeme njegova mandata poslovno surađivao s Fimi-Medijom. Kirin je odlučio sve ispričati istražiteljima. Teretio je i bivšeg šefa - Ivu Sanadera.

MUP je na poslove s Fimi-Medijom Nevenke Jurak ukupno potrošio oko 26 milijuna kuna, većinu u mandatu Ivice Kirina.

S obzirom na to da je niz svjedoka, mahom direktora javnih poduzeća, ispričalo istražiteljima da su poslovi bili namješteni, po uputama Mladena Barišića iza kojega je stajao bivši premijer Sanader, USKOK je na ispitivanje pozvao i Kirina. Kao osumnjičenika.

No, Kirin je očito pristao na suradnju. Nije završio iza rešetaka, a prema neslužbenim informacijama u svome iskazu nije se libio teretiti ni Ivu Sanadera.





3. Malo vitra

Jahta na kojoj je Sanader proveo godišnji odmor nakon što je 2009. naglo otišao s čela Vlade, formalno glasi na tvrtku Nevena Poldrugača, zeta Sanaderova najboljeg prijatelja Marija Zubovića. No, sumnja se da je stvarni vlasnik bivši premijer.

Luksuzna jahta, dugačka 18 metara, kupljena je 2008. za 610.000 kuna od tvrtke SEM čiji je suvlasnik Sanaderov prijatelj Juroslav Buljubašić. Zatim je 20-ak godina star brod poslan na potpuni remont. Istražitelji raspolažu podatkom da je od kupnje broda pod imenom Utiha do isplovljavanja jahte koja je dobila ime Malo vitra u njezinu obnovu utrošeno više milijuna kuna. Sumnje da je Ivo Sanader prikriveni vlasnik istražitelji temelje na činjenici da tvrtka Pomilon Nevena Poldrugača, na koju glasi Malo vitra, nema baš tako visok godišnji prihod, jer su sve njegove tvrtke lani prijavile prihod od devet milijuna kuna, ali i na iskazima nekih svjedoka. I bivši i sadašnji formalni vlasnici su osobe od Sanaderova povjerenja. No, u cijelu priču o remontu broda i uvjetima pod kojima je sve plaćeno ipak je bio uključen širi krug ljudi.

4. Branko Bačić

Kada se počeo stezati obruč oko Mladena Barišića, HDZ je iz stranačkog sefa izdvojio dva milijuna kuna i 300.000 eura koje je Barišić početkom godine donio od kuće i predao novom tajniku HDZ-a Branku Bačiću. Bačić je ta sredstva držao pohranjena u stranačkom sefu, a navodno ih nije evidentirao u stranačkim knjigama.

Dio novca koji se izvlačio iz javnih poduzeća ili je u obliku crnih donacija stizao od raznih tvrtki zainteresiranih za određene poslove slijevao se i u stranačku blagajnu HDZ-a. O tome je govorio poduzetnik Ljubo Bušić, okrivljen da je davao mito Ivanu Mravku kako bi dobio poslove s HEP-om. Bušić je “objasnio” da se zapravo radilo o uobičajenim donacijama stranci - HDZ-u. Mravak je kasnije to potvrdio i dodao da je novac prosljeđivao tadašnjem rizničaru HDZ-a Mladenu Barišiću.

Informacije o slijevanju najblaže rečeno sumnjivog novca u HDZ potvrđuje i podatak da je novi tajnik HDZ-a Branko Bačić, vjerojatno u dogovoru sa stranačkim vodstvom, izdvojio nešto više od četiri milijuna kuna (u kunama i eurima) iz sefa HDZ-a.

Riječ je o sredstvima koja je početkom godine u stranku donio dotadašnji rizničar Mladen Barišić. Bačić je novac navodno preuzeo i stavio ga u sef, ali bez uvođenja u financijske knjige.

Ulogu Ive Sanadera u ovakvom financiranju stranke trebao bi objasniti Mladen Barišić.

5. Mladen Barišić

Do jučer je bio Sanaderov najbliži suradnik, rizničar HDZ-a i šef Carinske uprave. Mladen Barišić upravo zbog toga sada je “najopasniji” za bivšeg predsjednika Vlade RH. Sanadera tereti za uzimanje milijuna eura gotovog novca, prethodno izvučenog iz javnih poduzeća, državnih institucija i tvrtki koje su s njima poslovale.

U proteklih nekoliko mjeseci brojni su svjedoci i osumnjičenici izravno ili neizravno teretili Ivu Sanadera da ih je poticao na inkriminirane radnje, primjerice u slučaju HEP-a ili Fimi-Medije.

Međutim, radilo se mahom o mogućim optužbama za protuzakonito posredovanje ili poticanje na zloupotrebe. Tamo gdje je novac odlazio nije bilo Ive Sanadera. No, bilo je, prema spomenutim iskazima, prvenstveno Mladena Barišića. Prikupljajući dokaze protiv Barišića, USKOK je zapravo pripremao teren i za procesuiranje Ive Sanadera. Ne za neko poticanje ili posredovanje. Za to je istraga protiv njega već mogla biti i otvorena.





U slučaju Fimi-Medije spominje se kriminalna grupa. Za sada je na njezinom čelu Mladen Barišić. Međutim, istražitelji su očito od početka sumnjali da je “broj 1” netko drugi. Neprikosnoveni autoritet iz tog vremena. Premijer. Bivši.

Mravak, Darko Beuk iz Hrvatskih šuma, Vesna Bakran iz Hrvatske lutrije i niz drugih bivših i sadašnjih direktora otvorili su Mladenu Barišiću vrata Remetinca.

USKOK se potrudio da i ostali dokazi budu toliko čvrsti da Barišiću ne ostave ni najmanju nadu da će se ta vrata uskoro otvoriti te da će sve biti “po starom”.

Zbog toga, ali i privatnih problema, nije nimalo iznenađujuća odluka Mladena Barišića da i on progovori. Da ispriča kako je Sanaderu nosio torbe pune novca, da kaže kako se punila stranačka blagajna. I da ispriča tko je bio “gazda”, dok nije naglo otišao.

Barišićev iskaz ključan je u slučaju Sanader. Kada prođe potrebne provjere.

6. Nevenka Jurak

Vlasnica i osnivačica tvrtke Fimi-Media, Nevenka Jurak, bila je poznata kao HDZ-ova miljenica sve do Sanaderova odlaska s vlasti. Marketinška tvrtka čije je poslovanje buknulo upravo u mandatima Ive Sanadera bila je omiljeni poslovni suradnik javnih poduzeća. U nekoliko godina ostvarila je promet od gotovo 200 milijuna kuna. Sada se ispostavilo da je većina tog poslovanja bila namještena da se novac izvuče u HDZ i u privatne džepove.

Nevenka Jurak završila je u istražnom zatvoru prije tri mjeseca, kada su se potvrdile prve sumnje proizišle iz podataka o famoznom sastanku u Banskim dvorima iz travnja 2007.

Tada je Sanader pozvao direktore javnih poduzeća i rekao im da će im Barišić pojasniti zašto je dobro da surađuju s Fimi-Medijom. Većina direktora prihvatila je “sugestije” premijera izrečene kroz usta Mladena Barišića. Natječaji se nisu provodili nego bi se namještalo da Fimi-Media dobiva “rascjepkane” poslove vrijednosti do 200.000 kuna.

Ni poznata agencija Premisa nije mogla konkurirati Fimi-Mediji. Sada Nevenka Jurak, da bi olakšala svoj položaj i izišla na slobodu, treba potkrijepiti obranu svog bliskog prijatelja i dugogodišnjeg suradnika Mladena Barišića.

Bivšeg premijera istražuju i zbog slučaja Hypo banke

Državno odvjetništvo istražuje bivšeg premijera Ivu Sanadera i u slučaju Hypo, odnosno riječ je o navodnom primanju provizije od Miroslava Kutle za pomoć u ishođenju kredita od Hypo banke u Klagenfurtu.

I Kutle i Sanader demantirali su da je ta provizija ikada isplaćena. Međutim, tužiteljstvo i dalje provjerava izjavu Kutline bivše financijske direktorice iz Globus grupe, Milene Šenator, koja je još 2000. godine ispričala kako je Kutle iz crne blagajne isplatio Sanaderu 800.000 njemačkih maraka.

Milena Šenator je tužiteljstvu predala i svoju evidenciju svih isplata, među kojima su bile i one koje je označila “I. S. Hypo”. Svjedokinja tvrdi da je to bio novac za Sanadera zbog njegova angažmana u ishođenju kredita. DORH je od kolega u Austriji zatražio potrebne podatke o mogućim kreditima koje je Hypo banka 90-ih godina odobrila Kutlinim tvrtkama. Predistražni postupak još nije završen.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2024 06:24