SAMI ĆEMO SE TEŠKO DISCIPLINIRATI Ako ne dođe MMF, financije će nam srediti strogi EU

Ako ove godine i uspijemo izbjeći batinu MMF-a, kaznu Europske komisije nećemo. Tako bi se u najkraćim crtama moglo opisati stanje s kojim smo ušli u 2013., godinu u kojoj ćemo zbrajati štete zato što ranije, sami ili uz nečiju pomoć, nismo proveli reforme.

Aranžman s MMF-om već godinama - točnije od našeg potonuća u recesiju - zagovara dio domaćih ekonomista. Oni upozoravaju da se hrvatsko društvo dosad nije pokazalo spremnim za reforme, bez kojih će samo nastaviti grebati po recesijskom dnu. No, politika je dosad odbijala čvršće vezivanje uz međunarodnog financijskog policajca. Hrvatska je politička elita, naime, itekako svjesna negativnog prizvuka koji sa sobom nosi aranžman s MMF-om. U zemlji u kojoj se svako malo održavaju izbori - parlamentarni, lokalni ili predsjednički - jasno je da birači ne bi honorirali čvršće vezivanje uz MMF.

Europski nadzor

Doduše, iz samog MMF-a u posljednje vrijeme dolaze neki drugačiji tonovi, pa se u toj međunarodnoj financijskoj instituciji više toliko ne inzistira na štednji i rezovima.

- Promjene u stavovima koje iznosi MMF ne znače i da je došlo do promjena u njihovu stavu o Hrvatskoj. MMF jasno kaže da Hrvatska treba nastaviti proces fiskalne prilagodbe kako bi osigurala održivost javnih financija - primjećuje Marko Mršnik, analitičar rejting-agencije Standard & Poor’s (S&P), koja je krajem prošle godine srezala hrvatski kreditni rejting.

- Hrvatskoj bi MMF eventualno trebao zbog ubrzanja reformi. Dosadašnji tempo provedbe reformi očito nije zadovojavajući - ističe Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo-banke.

No, u Vladi, čini se, više gledaju prema institucijama EU, čiji bismo dio trebali postati u srpnju. Ulaskom u EU, naime, Hrvatska postaje dio i europskog mehanizma za nadzor nad ekonomskom politikom. Problem je, međutim, što upisivanje Europskog semestra za Zagreb znači i gotovo sigurno ponavljanje razreda, što otvara prostor i kaznama. Nakon ulaska u EU dočekat će nas palica Europske komisije, kojom će nas eurokrati lupiti po prstima. U usporedbi s aranžmanom s MMF-om, kazna će možda doći nešto sporije, ali bit će podjednako bolna. I, što nije nebitno, naše pravo na žalbu bit će manje.

Makroekonomistica Raiffeisena Zrinka Živković-Matijević smatra da je Europski semestar bolje rješenje od MMF-a.

- Europski semestar prvenstveno je motiviran strukturnim slabostima europske periferije, koje su na površinu isplivale tijekom ove krize. Da bi se ti problemi riješili, nužne su upravo strukturne reforme. Članstvo u Uniji, pa i Europski semestar kao sastavni dio toga, ojačat će transparentnost i institucionalne kapacitete, ali će biti daljnji poticaj za provedbu reformi. Samim tim poboljšat će se i poslovna klima neophodna za privatne investiciji koje su neophodne za rast - kaže Zrinka Živković - Matijević.

Makroekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić pak smatra da nam je potreban aranžman s MMF-om.

- On bi Hrvatskoj omogućio brže i efikasnije provođenje reformi i fiskalnu konsolidaciju. On bi nam bio važan čak i neovisno o Europskom semestru. Uostalom, i europske institucije još uvijek se uvelike oslanjaju na MMF. Da smo još 2009. ušli u aranžman s MMF-om, vjerujem da bismo sada bili u bitno povoljnijoj situaciji nego što smo danas . To se tiče kako gospodarske aktivnosti, tako i javnoga duga - kaže Zdeslav Šantić.