BIROKRACIJA NA DJELU

Sama Agencija potroši više nego što da seljacima

Na formiranje tijela koje će dobavljati novac iz EU potrošili više nego što će dobiti iz tih fondova

ZAGREB - Vladina Agencija za plaćanje u poljoprivredi osnovana za povlačenje sredstava EU u Hrvatsku, troši puno više sredstava nego što osigurava poljoprivrednicima . Ukoliko se realiziraju svi najavljeni troškovi agencije u 2010., ta će razlika prijeći 100 milijuna kuna.

Prema službenim podacima Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i regionalnog razvoja, troškovi Agencije u razdoblju 2004. do 2009. iznosili su 102 milijuna kuna, od čega je na SAPARD program potrošeno 48 milijuna, a za trošak IPARD-a 32 milijuna kuna, dok je na osoblje Agencije potrošeno 22 milijuna kuna.

Spori i nesposobni

Ako tome dodamo najavljeni trošak za popunu osoblja koji će prema najavama premijerke Kosor u ovoj godini iznositi 178 milijuna kuna, na formiranje Agencije bit će utrošeno ukupno 280 milijuna kuna. Istovremeno vlada je iz EU fondova za programe SAPARD i IPARD osigurala tek 182 milijuna kuna. Ukratko, na formiranje tijela koje će povlačiti sredstva EU potrošit će se 100 milijuna kuna više nego što su iz fondova EU dobili hrvatski poljoprivrednici!

Umjesto da predstavlja ogledni primjer u pregovorima s EU, Agencija za plaćanje u poljoprivredi dokaz je starih boljki naše administracije - nesposobnosti, birokratiziranosti i netransparentnosti. Na čelu agencije je Anica Luetić, bivša šefica financija Ministarstva poljoprivrede i siva eminencija čitavog resora na čiji rad stiže dosta pritužbi iz kruga hrvatskih pregovarača s EU. Osim što prigovaraju na sporosti i nesposobnosti vladinog menadžmenta, oni upozoravaju i na povezanost jednog dijela vladinih struktura s krupnim kapitalom, kojem ne odgovara jačanje konkurencije financirane sredstvima EU i demonopolizacija tržišta.

Otegotne okolnosti

Podaci o povlačenju sredstava EU još su porazniji kada se usporede s drugim traznicijskim zemljama. Hrvatska je tako od ukupnih sredstava za realizaciju programa SAPARD iskoristila tek 48 posto, dok je prosjek iskoristivosti SAPARD-a u ostalim zemljama tranzicije 94,4 posto. Manju iskoristivost od Hrvatske imaju samo Bugarska s 43,7 i Rumunjska s 39,8 posto. No, te su dvije zemlje jedno vrijeme imale embargo EU za korištenje SAPARD programa zbog problema s korupcijom, što znači da bi njihov prosjek bez toga bio bitno veći. Mladen Pavić, glasnogovornik MPRR-a, tvrdi da je Hrvatska imala znatno manje vremena za pripremu SAPARD programa od ostalih tranzicijskih zemalja koje su u njega krenule dvije do tri godine ranije.

Upozorava i da su EU fondovi na Hrvatsku primijenili sve mjere zaštite koje nisu primjenjivali na naše prethodnike, poput zabrane financiranja poljoprivredne mehanizacije.

Javni i privatni udio

No, drugi sugovornici Jutarnjeg iz istog ministarstva upozoravaju da je Vlada unatoč postroženim kriterijima napravila katastrofalan posao u pregovorima o poglavlju 11. Podsjećaju da je Hrvatska prema službenim procjenama Europske komisije, iskoristila samo 26 posto od sredstava EU namijenjenih SAPARD programu. Naime, ukupna sredstva SAPARD-a sastoje se od javnog i privatnog udjela, od čega prvi čine sredstva EU i vlade RH, a drugi sredstva privatnih investitora. Iskoristivost sredstava EU iako su nepovratna u tim je udjelima najmanja, a iznosi 25 posto.

Rigorozne mjere

Službena statistika, dakle, govori nešto posve suprotno od deklaracija hrvatske vlade u pregovorima s briselskom administracijom. Zbog toga su europski pregovarači u nekoliko navrata izražavali sumnju u nastavak pregovora o poglavlju 11, no do sada su se zadržavali samo na usmenim primjedbama. Pitanje je hoće li ih katastrofalni pokazatelji o troškovima koje je proizvela Agencija za plaćanje u poljoprivredi uvjeriti da su pogriješili i natjerati na rigoroznije mjere.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 06:08