NA FAKULTETU POLITIČKIH ZNANOSTI

SADRŽAJ DOKTORSKE DISERTACIJE KOLINDE GRABAR-KITAROVIĆ Predsjednica piše doktorat na temu koja je već obranjena kod istog mentora

 
Kolinda Grabar-Kitarović, Anton Grizold
 Goran Mehkek / CROPIX, REUTERS

Mentor na doktoratu Kolinde Grabar-Kitarović, profesor ljubljanskog Fakulteta za društvene znanosti Anton Grizold, prije četiri je godine bio mentor na izradi magistarskog rada gotovo istovjetnog naziva kao i doktorski rad Kolinde Grabar-Kitarović.

Magistrica Bernardka Prašnikar na ljubljanskom je Fakultetu za društvene znanosti 2014. godine obranila magistarski rad pod nazivom “Koncept odgovornost zaščititi in njegova uporaba na primeru Libije” izrađen pod mentorstvom Antona Grizolda. U prijevodu, naziv magisterija Prašnikarove glasi “Koncept odgovornosti za zaštitu i njegova upotreba na primjeru Libije”. Naslov doktorske disertacije Kolinde Grabar-Kitarović, čiju će izradu isti profesor mentorirati, jest “Odgovornost za zaštitu (R2P): koncepti, izazazovi, ograničenja i naučene lekcije (slučaj Libije)”.

Vojna intervencija

Za lakše razumijevanje teme magisterija Bernardke Prašnikar i doktorata Kolinde Grabar-Kitarović treba napomenuti da je R2P skraćenica engleskog izraza “Responsibility to protect”. Riječ je o konceptu koji je zamišljen kao savršeniji oblik onoga što smo prije poznavali pod nazivom “međunarodna humanitarna intervencija”. Dakle, koncept R2P, tj. odgovornosti za zaštitu, daje pravo međunarodnoj zajednici intervenirati i vojnom silom radi preveniranja masovnih zločina nad civilnim stanovništvom u nekoj državi.

Kao i magistrica Bernardka Prašnikar nekoliko godina prije, tako bi se i Kolinda Grabar-Kitarović, pod vodstvom istog mentora, u svojem doktorskom radu trebala pozabaviti time kako je spomenuti koncept vojne intervencije R2P funkcionirao 2011. u Libiji. U ožujku 2011. su se, podsjećamo, pojedine članice NATO-a upustile u vojnu intervenciju na strani pobunjenika protiv režima Moamara Gadafija, a sedam mjeseci kasnije on je ubijen. Iako je vojni napad na Libiju vođen pod egidom “zaštite civila” od Gadafijeva autoritarnog režima, Libijcima ta akcija nije donijela ni demokraciju, ni mir, nego višegodišnji kaos kojem se ne nazire kraj. Početkom srpnja 2011., kad je akcija dijela članica NATO-a protiv Gadafija bila u punom jeku, Kolinda Grabar-Kitarović preuzela je dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a zadužene za javnu diplomaciju.

Sredinom ožujka Fakultetsko vijeće zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti prihvatilo je izvještaj tročlanog Povjerenstva za ocjenu teme doktorskog rada Kolinde Grabar-Kitarović, a da bi izvještaj postao konačan, mora još proći potvrdu sveučilišnog Senata. U tročlanom povjerenstvu koje je pripremilo izvještaj o doktorskoj tezi Kolinde Grabar-Kitarović je dvoje profesora zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti - Siniša Tatalović i Lidija Kos Stanišić te Anton Grizold, kojeg je Grabar-Kitarović odabrala i za mentora pri izradi doktorata, s ljubljanskog fakulteta.

Velika većina članova Fakultetskog vijeća podržala je izvještaj tročlanog povjerenstva, a podršku su mu uskratila dvojica profesora - Dejan Jović i docent Marko Grdešić. Ni Jović ni Grdešić, međutim, nisu bili raspoloženi za Jutarnji list komentirati razloge svojeg protivljenja i suzdržanosti. Jović nam je rekao da je to unutarsveučilišna stvar koju ne želi javno komentirati, a Grdešić nam nije želio reći ni toliko.

Znanstveni pristup

Nekoliko dana slovenski profesor Anton Grizold nije odgovarao na naše telefonske pozive. Javio se tek nakon što smo ga putem e-maila zamolili da objasni neobičnu podudarnost u nazivu magistarskog rada Bernardke Prašnikar i doktorske teme Kolinde Grabar-Kitarović, s obzirom na činjenicu da je objema mentor. Pitali smo ga i koju će novu znanstvenu vrijednost donijeti disertacija Kolinde Grabar-Kitarović o temi koju je već istraživala Prašnikar. Nakon ovih pitanja Grizold nam je u telefonskom razgovoru ponudio sljedeće objašnjenje.

- Tema jest slična, ali istraživačke metode i pristup sasvim su drukčiji. Bernardka je izradila magisterij, a kod doktorata i znanstvenog pristupa temi riječ je o jako ozbiljnoj stvari. Puno smo raspravljali s Grabar-Kitarović o metodologiji njezina istraživanja. Kolinda ima komparativnu prednost da može raditi produbljene intervjue - rekao nam je Grizold.

Na naše pitanje znači li to da će produbljene intervjue Grabar-Kitarović provoditi i s libijskim civilima koje je koncept “Responsibility to protect” trebao zaštititi od dugogodišnjeg stradavanja, a ne samo s akterima iz članica NATO-a koji su sudjelovali u napadu na Gadafijeve snage, Grizold je dogovorio da će “intervjuirati fokus-grupe, glavne aktere, one koji su u decision making procesu (procesu donošenja odluka, op. a.) bili glavni akteri, a do kojih je teško doći”.

Arapsko proljeće

- To je samo jedna od metoda njezina istraživanja, a ima ih još četiri do pet koje u okviru magistarskog rada ne možete ni zamisliti - pojasnio je Grizold. Grabar-Kitarović se, međutim, u prikupljanju građe za doktorski rad neće upuštati u terensko istraživanje u Libiji. Na pitanje hoće li za svoje produbljene intervjue koristiti osobe i informacije kojima je imala pristup kao pomoćnica glavnog tajnika NATO-a, kao i one do kojih je došla kao predsjednica, Grizold je odgovorio: “Ne, kontakte i informacije do kojih dolazi kao predsjednica države mislim da neće koristiti. Morate razlikovati sadašnju političku funkciju koju ona obnaša od njezine uloge kao znanstvene istraživačice i autorice doktorata. Ali, kad me pitate za kontakte koje će koristiti - pa svatko ima svoj social network (mrežu društvenih kontakta, op. a.) koji može koristiti.”

- Pa i vi imate svoj ‘social network’, jer kako biste inače došlo do mene - zaključio je Grizold.

Pogled u bazu podataka objavljenih radova članova povjerenstva za ocjenu teme doktorskog rada Kolinde Grabar-Kitarović otkriva još jednu zanimljivost. Nitko od troje članova Povjerenstva nije se u svojoj akademskoj karijeri bavio političkim procesima i poviješću arapskih država sjevera Afrike, Arapskim proljećem, pa ni Libijom.

Jedina povezanost

Akademska specijalnost Lidije Kos Stanišić, u čijem je dekanskom mandatu hrvatska predsjednica upisala doktorski studij, zemlje su Latinske Amerike. U akademskom fokusu Siniše Tatalovića su međuetnički sukobi i njihov utjecaj na sigurnost Europe i Balkana, širenje NATO-a, manjinska prava i oblikovanje manjinskih politika. Anton Grizold se, istina, u svojim radovima, uz pitanja slovenske vojske i slovenske nacionalne sigurnosti, bavio temama međunarodne sigurnosti, europske sigurnosti i NATO-a, a u nekoliko radova i pitanjima humanitarne vojne intervencije.

Međutim, u bazi podataka objavljenih radova nismo našli nijedan njegov rad koji tematizira političke i sigurnosne procese u arapskim državama sjevera Afrike ili Bliskog istoka. Mentoriranje magistarskog rada Bernardke Prašnikar jedina je njegova dosadašnja veza s problemima Libije. Na pitanje vidi li u tome problem, Anton Grizold nam je odgovorio:

- Još od početka devedesetih s prof. Radovanom Vukadinovićem sa Fakulteta političkih znanosti pomagao sam razvijati studije međunarodnih odnosa, specijalizirao sam međunarodne odnose i pitanja međunarodne sigurnosti. Time se bavim 40 godina. Siniša Tatalović je također od devedesetih s profesorom Vukadinovićem radio na tim temama.

Tko su suradnici na Fakultetu političkih znanosti

Mentor na magisteriju 2000. godine bio joj je prof. Radovan Vukadinović

Upravo je dugogodišnji voditelj katedre za međunarodne odnose na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Radovan Vukadinović bio mentor Kolindi Grabar-Kitarović u izradi magistarskog rada obranjenog u travnju 2000. pod naslovom “Američko-sovjetski odnosi u vrijeme administracije predsjednika SAD-a Ronalda Reagana 1981.-1998”.

U vrijeme magistarskog studija i obrane rada, od 1997. do 2001. Grabar-Kitarović je radila u Torontu, na poslovima savjetnice u hrvatskom veleposlanstvu u Kanadi. I doktorski je studij, kako se čini, odlučila završiti u istom krugu profesora tijesno vezanih uz bivšeg mentora Vukadinovića. Kako je 2015., kad je upisivala doktorski studij, Radovan Vukadinović već bio u mirovini, preporuku za upis na doktorski studij napisala joj je izvanredna profesorica na katedri za međunarodne odnose Lidija Čehulić Vukadinović, supruga profesora Vukadinovića. Drugu preporuku napisao joj je sadašnji rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras.

Kako neslužbeno doznajemo, Lidija Čehulić Vukadinović trebala je biti i mentorica hrvatskoj predsjednici u izradi doktorskog rada, ali je u studenom 2017. preminula. Za mentora je predsjednica odabrala Antona Grizolda, koji je također godinama blisko surađivao s Radovanom Vukadinovićem, zajednički su objavljivali i radove, a Grizold je bračnom paru Vukadinović bio i kum. Član povjerenstva Siniša Tatalović također je blisko surađivao i objavljivao s Vukadinovićem. Treća članica povjerenstva, donedavna dekanica Fakulteta političkih znanosti Lidija Kos Stanišić, koja je mjesecima Daliji Orešković i njezinu timu za odlučivanje o sukobu interesa odbijala dostaviti fakultetsku dokumentaciju koja bi dokazala da je Grabar-Kitarović na doktorskom studiju pohađala nastavu po jednakim uvjetima kao i ostali, osoba je od visokog povjerenja rektora Damira Borasa.

Nakon što joj je prošle jeseni istekao dekanski mandat, Boras je Kos Stanišić imenovao svojom pomoćnicom, smislivši za nju novu funkciju u sveučilišnoj upravi - pomoćnica rektora za interno komuniciranje i sveučilišne medije. Dodatni dokaz visokog Borasova povjerenja u Kos Stanišić je i njezino nedavno imenovanje u peteročlano povjerenstvo za provedbu postupka dodjele počasnoga doktorata Milanu Bandiću.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 04:19