Sada je jasno: Živjet ćemo loše do ulaska u EU, a možda i duže!

Naime, preraspodjelom proračunskih kuna na način da sve interesne skupine u društvu budu zadovoljne, a da ni jedna ne bude zakinuta, usporit će se oporavak hrvatskoga gospodarstva, koje bi, prema procjenama analitičara, moglo stagnirati barem do ulaska u Europsku Uniju (EU), ako ne i dulje.

- Proračunska politika kakva se vodi u Hrvatskoj sve je već barijera ekonomskom rastu, i to u vrijeme kada se hrvatsko gospodarstvo, nakon teške krize, počinje stabilizirati. Vlada ovime propušta priliku da ubrza ekonomski oporavak zemlje. Zadržavanje ovakve proračunske politike vodi u stagnaciju barem do ulaska u EU, a možda i u sljedećih pet godina - upozorava Damir Novotny, neovisni ekonomist.

Nož u leđa

Dodatni je problem, ističe, što je Vlada ‘light’ rebalansom zapravo zabila nož u leđa vlastitom Programu gospodarskog oporavka, koji je predviđao reformu javnih financija, i to na način da smanji potrošnju države i porezno opterećenje. Umjesto toga, porezno se opterećenje zadržava na postojećoj, visokoj razini, dok se rashodi za pojedine stavke - od poljoprivrednika, preko umirovljenika i nezaposlenih, pa do rodiljnjih naknada - povećavaju.

- To je zapravo potpuni krah Programa gospodarskog oporavka - primjećuje Novotny, dok premijerka Jadranka Kosor to demantira.

Ipak, upozorava Novotny, u predizbornoj godini nije bilo ni realno očekivati da će se vladajući odlučiti na nepopularne poteze, poput rezanja plaća i mirovina ili otpuštanja viška zaposlenih u državnoj upravi. Takve se mjere provode na početku mandata svake vlade, a ne na njezinu kraju jer su one siguran jamac gubitka izbora.

Vlast je ipak bitnija

Toga su, čini se, svjesni i u Banskim dvorima, gdje je u izboru potrebe da se sreže potrošnja države i želje da se zadrži vlast prevladalo ovo drugo, bez obzira na cijenu koju će zemlja zbog toga platiti.

Razloga za zadovoljstvo rebalansom imaju i u oporbi. U SDP-u traže povećanje izdvajanja za nezaposlene, a ta ideja nije mrska ni strankama na vlasti. Vladu na takav potez sili i stalan rast broja nezaposlenih.

Ipak, čini se da najviše razloga za trljanje ruku imaju razne interesne skupine. Najava da se u ovoj godini neće uvoditi porez na imovinu banaka sigurno je razveselila bankarske krugove, ali i guvernera središnje banke Željka Rohatinskog, koji je u više navrata upozorio na štetnost uvođenja takvog poreza.

Sindikati bi se i inače mogli ocijeniti kao najveći dobitnici rebalansa.

Plaće zaposlenih u državnoj upravi i u javnim službama neće se dirati, broj zaposlenih u državnoj upravi neće se smanjivati, a rebalansom se osiguravaju i sredstva za provedbu referenduma o izmjenama Zakona o radu u iznosu od 170 milijuna kuna. Slično je i s umirovljenicima budući da se uoči rebalansa spominjala mogućnost rezanja mirovina, a što se ipak (zasad?) neće dogoditi.

Zadovoljni poslodavci

Dovoljno razloga za zadovoljstvo imaju i poslodavci.

- Jedino što je dobro to je da je izbjegnuto drastično povećanje poreza. Mi se, za razliku od drugih, zalažemo za stvarni dijalog o izlasku iz krize - kazao nam je nakon sastanka s premijerkom Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a.