PARADOKSALNO, ALI...

'Sad je pravi trenutak da se još zadužimo'

ECB i središnje banke zemalja eurozone mjesečno će, najmanje do rujna 2016., za kupnju obveznica trošiti 60 milijardi eura
 AFP

Europska središnja banka danas započinje otkup državnih obveznica zemalja eurozone od banaka i drugih financijskih institucija - takozvanim programom kvantitativnog popuštanja - koji će bankarskom sustavu osigurati golemu količinu likvidnosti: čak 1,1 bilijun eura do rujna 2016. godine.

Sigurno je da će program spustiti troškove zaduživanja. To je već učinila i najava krajem siječnja, što se vidjelo i na prošlotjednom izdanju hrvatskih državnih obveznica. Vjerojatno će i tečaj eura prema dolaru nastaviti slabiti, što će povećati konkurentnost izvoza eurozone.

Zdrava razina inflacije

No, nije posve sigurno hoće li ostvariti temeljni cilj i inflaciju vratiti na zdravu razinu nešto ispod dva posto te potaknuti gospodarski oporavak. To svakako ističu iz njemačke središnje banke, koja je bila najžešći protivnik ovog programa. Član odbora Bundesbanka Andreas Dombret kazao je za Bloomberg da “nije lako odgovoriti” na pitanje hoće li program uspjeti u eurozoni.

- Ako masovno kupujete obveznice, onda smanjujete motivaciju za strukturalne reforme - kazao je Dombret nakon što je predsjednik ECB-a Mario Draghi u četvrtak predstavio detalje programa. ECB i središnje banke zemalja članica eurozone svakog će mjeseca najmanje do rujna 2016., ali i dulje bude li potrebno, trošiti 60 milijardi eura na kupnju obveznica država eurozone i obveznica javnih institucije poput Europske investicijske banke sa sjedištem u eurozoni. O kolikom je iznosu riječ, dovoljno govori činjenica da je veći od deset posto ukupnog javnog duga zemalja eurozone, koji je prema podacima Eurostata lani dosegao 9,25 bilijuna eura.

Takva injekcija likvidnosti mogla bi, kao u SAD-u, izazvati bum korporativnih obveznica - pa i kod tvrtki koje nemaju investicijski rejting, ali i potaknuti rast cijena europskih dionica. U SAD-u su dionički indeksi S&P 500 i Dow Jones IA dosegli nove rekordne vrijednosti.

Prilika bez presedana

- Riječ je povijesnoj prilici bez presedana, koja će neminovno spustiti cijenu kapitala - kazao je Mato Njavro, prodekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.

- Općenito gledajući, program ECB-a će se odraziti i na domaće tržište kapitala. Višak novca koji ulazi u sustav dijelom će se preliti i na domaće obvezničko i dioničko tržište. Pritom se može očekivati i rast cijena dionica. U SAD-u u četiri godine od početka kvantitativnog popuštanja cijene dionica neprekidno rastu i dosežu rekordne vrijednosti. Ulaganje u europske dionice sada bi mogla biti dobra investicija - poručuje Njavro.

Timeout za Hrvatsku

To je za Hrvatsku velika prilika, timeout u kojem bi se reforme mogle provesti uz pristup jeftinom financiranju. Gotovo da bi se isplatilo izdati ne 1,5 milijardu nego 15 milijardi eura obveznica i refinancirati postojeći dug uz niže kamate i tako smanjiti teret godišnjeg servisiranja duga - kaže Njavro.

Da će program ECB-a pogodovati nižim prinosima hrvatskih obveznica, ističe i direktorica ekonomskih istraživanja u RBA, ali upozorava da će u odnosu na usporedive zemlje i dalje biti razmjerno visoki.

- Uz sadašnje fundamente - podinvesticijski rejting Hrvatske, visoke proračunske deficite i javni dug veći od 80% BDP-a... - teško se može očekivati drukčije. Ali zaduživanje će biti jeftinije - kaže Živković Matijević i dodaje da će izravne koristi od nižih kamata moći osjetiti samo uspješne tvrtke koje će se jeftinije zadužiti izravno na inozemnim tržištima.

Otkup vlastitih dionica tvrtki na rekordnoj razini

Kakav će biti ukupni učinak kvantitativnog popuštanja, po riječima Mate Njavre, još se ne može točno procijeniti.

- Ni u SAD-u nisu posve jasni efekti. Korporativni dug se povećao, a otkup vlastitih dionica kompanija na rekordnoj je razini, pridonoseći uvelike rastu cijena dionica - tvrdi Njavro.

Dug tvrtki u SAD-u je krajem 2007. bio oko 11 bilijuna dolara, a lani je dosegnuo 14 bilijuna dolara. No, kako ističe ekonomist David Stockman, kapitalna ulaganja američkih tvrtki unatoč iznosu od 3,7 bilijuna dolara koje je Federal Reserve upumpao u gospodarstvo, nisu značajnije rasla. Prema podacima koje navodi, u četvrtom kvartalu 2007. sezonski usklađena ulaganja u objekte, pogone i opremu iznosila su 1,45 bilijuna dolara, a u posljednjem kvartalu 2007. nešto više od 1,49 bilijuna, što je prosječni godišnji rast od samo 0,4 posto. Od 2000. do 2007. - razdoblju koje je također uključivalo recesiju nakon što se rasprsnuo dotcom balon - prosječna godišnja stopa rastatih ulaganja bila je dva posto.

Taj skok vidi se i kod korporativnih obveznica. Ukupna vrijednost izdanja s investicijskim rejtingom do izbijanja krize, pokazuju podaci koje je objavio Wall Street Journal, kretala se od 100 do 120 milijardi dolara. Posljednje tri godine kreću se pak oko 200 milijardi dolara, samo od početka ove godine vrijednost izdanja dosegla je 241 milijardu.

No, Stockman, inače Reaganov šef proračuna koji više ne podržava neke od svojih prijašnjih republikanskih politika, napominje da je dobar dio toga duga umjesto za investicije u “produktivnu imovinu” - objekte, pogone i opremu - otišao za financiranje financijskih manevara: kupnju vlastitih dionica i preuzimanja. Prema podacima Bloomberga, od 2009., kompanije uvrštene na S&P 500 potrošile su oko dva bilijuna dolara na kupnju vlastitih dionica.

Zrinka Živković Matijević ističe kako je rast tržišta korporativnih obveznica u Sjedinjenim Državama jednim dijelom posljedica viših prinosa.

- U Sjedinjenim Državama je monetarna politika trenutačno usmjerena u suprotnom smjeru: očekuje se da će Federal Reserve uskoro podići referentne kamatne stope. Puno govori podatak o prinosu na desetogodišnje državne obveznice: u petak ujutro prinos na njemačke obveznice iznosio je 0,35 posto, a na američke 2,11 posto. Viši prinosi privlače ulagače što potiče jačanje dolara prema euru - kaže Zrinka Živković Matijević te dodaje kako jačanje dolara na hrvatsko gospodarstvo ne bi trebalo imati većega utjecaja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 07:29