Prijedlog nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. u srijedu su u saborskoj raspravi vladajući ocijenili ambicioznim i realnim, a oporbeni zastupnici smatraju ga neambicioznim, nedovoljno jasnim i zakašnjelim koji ne nudi viziju, a stoji 32 milijuna kuna.
Marko Pavić (Klub HDZ-a) najavio je potporu Prijedlogu ocijenivši ga sustavnim i strateškim iskorakom u planiranju koji Hrvatsku do 2030. vidi kao konkurentnu, sigurnu i modernu zemlju, očuvanih resursa s kvalitetnim životnim prilikama za sve.
Za izradu strategije 85 posto sredstava osigurala je Europska unija, a 15 posto su nacionalna sredstva, pojasnila je Grozdana Perić (HDZ). Istaknula je da taj prijedlog daje temeljene odrednice i smjerove razvoja, a njome je utvrđeno 13 strateških ciljeva koji će se ostvarivati kroz sektorske politike.
Vesna Bedeković (HDZ) rekla je kako se vrijednost dokumenta ne mjeri njegovom voluminoznošću, nego strateške odrednice koje će biti podloga za izradu sektorskih dokumenata.
Zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović smatra kako je strategija nedovoljna ambiciozna i jasna te da nije krovni dokument, dok Boška Ban Vlahek (SDP) smatra kako je problem što je strategija definirana prema okolnostima prije pandemije koronavirusa, a ne spominje se ni recesija ni deflacija.
Strategija koja stoji 32 milijuna kuna predviđa da će Hrvatska 2030. dostići prosjek Europske unije iz 2019., rekla je Martina Grman Kizivat (SDP)
Miroslav Škoro (Domovinski pokret) rekao je da gospodarstvo nije u fokusu, jer državu vode ljudi iz diplomacije koji nikad nisu radili u realnom sektoru i ne znaju kako funkcionira ekonomija. Moramo stvoriti uvjete za rast i razvoj, poručio je Škoro dodavši kako strategija mora dati nadu u bolju budućnost, viziju i pomoć njezinom ostvarenju.
"Žali Bože novca za otkrivanje tople vode", poručio je Nino Raspudić (Most). Kanistar tople vode, dometnuo je, platili smo 32 milijuna kuna, odnosno svaku riječ 100 eura, "kao da iz svake riječi sam Bog progovara. Problem je što nas vode nesposobni ljudi i EU koja se raspada kad god se pojavi neki problem, od migrantske krize do pandemija i cijepljenja, smatra Raspudić.
Sandra Benčić (Zeleno-lijevi blok) poručila je kako su potrebne konkretne promjene, ocijenivši kako u strategiji nisu detektirane ključne razvojne grane do 2030., a Vili Matula (Zeleno-lijevi blok) drži kako dokument treba baciti, jer ne nudi viziju i ne zadovoljava elementarnu formu.
Razvojna strategija treba nuditi prijedloge za promjenu stanja, ali ih nema već kukavički bježi od svega bitnoga i zato su njezini ciljevi neostvarivi, ocijenila je Dalija Orešković (Centar).
Hrvoje Zekanović (Hrvatski suverenisti), koji je za taj dokument rekao kako je na razini maturalnog rada i održava sav jad i bijedu hrvatske politike, nada se da neće i ubuduće.
Propuštena je možda i posljednja prilika za razvojni zaokret ove zemlje koji nam je potreban, poručio je Tomislav Tomaševića (Zleno-lijevi blok), koji drži da "smo dobili slikovnicu".
Katarina Peović (Radnička fronta) upozorila je na problem velike koncentracije bogatstva u rukama vrlo malog broja ljudi, a umirovljenicima je omogućeno da budu na tržištu rada do smrti.
Premijer Andrej Plenković predstavio je u srijedu Hrvatskom saboru Nacionalnu razvojnu strategiju države do 2030. izrazivši nadu da će se o tom dokumentu postići konsenzus. Ponovio je želju da Hrvatska 2030. bude konkurentna, inovativna i sigurna zemlja, prepoznatljivog identiteta i kulture, očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.
Tu ćemo viziju, poručio je, ostvariti sinergijskim djelovanje javnih politika u četiri razvojna smjera - održivo gospodarstvo i društvo, jačanje otpornosti na krize, zelena i digitalna tranzicija, ravnomjeran regionalni razvoj - i unutar 13 strateških ciljeva. Strategija, naglasio je, sadrži 23 pokazatelja učinka koji će biti potvrda da smo na pravom putu u ostvarenju te vizije.
Premijer je pobrojao ciljeve koji se žele ostvariti do 2030. Među njima su podizanje BDP po stanovniku na 75 posto prosjeka EU, a udio izvoza roba i usluga s 52 na 70 posto BDP-a, značajno ubrzanje rada pravosuđa, dostizanje prosjeka zemalja OECD-a na PISA testovima, podizanje obuhvata djece u vrtićima iznad 97 posto, a zaposlenosti na 75 posto, smanjenje udjela broja osoba u riziku od siromaštva, produljenje očekivanog broja godina zdravog života za šest do osam godina.
Provodit ćemo poticajnu pronatalitetnu politiku kao zamašnjak demografskoj revitalizaciji, strateškom pitanju hrvatske budućnosti, naglasio je premijer te najavio kako će se raditi i na stvaranju privlačnog društvenog i ekonomskog okruženja za ostanak i povratak mladih i obitelji.
Vodit će se briga i o ravnomjernom razvoju države. "Za razvoj potpomognutih područja, otoka i područja s razvojnim posebnostima, ključna će biti ulaganja u ravnomjeran regionalan razvoj, demografski oporavak, kao i u jačanje socijalne pravednost", naglasio je.
Premijer poručuje kako četvrto desetljeće moderne Hrvatske, iako je započelo s krizama bez presedana, treba biti razdoblje hrvatskog ubrzanog razvoja, ulaska u europodručje, Schengen i OECD, za što danas imamo snažne poluge.
Premijer je prije u srijedu odbacio kritike oporbe da je strategija neambiciozna i bez jasne slike prioriteta, da sadrži samo fraze te kritičarima poručio da „s nepodnošljivom lakoćom” diskreditiraju višegodišnji rad stručnjaka.
„Ovaj dokument je vrlo kvalitetan koji s ponosom predstavljam, dokument koji se radio na temelju stručnog i resornog inputa i temelju javnog savjetovanja”, kazao je i preporučio zastupnicima da ga temeljito pročitaju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....